Kreditnu karticu posjeduje više od 190 milijuna Amerikanaca. Oko 40 posto njih, dug napravljen putem kartice plaća ažurno, odmah istog mjeseca. Međutim, oko 60 posto njih – odgađa s otplatom duga, nerijetko plaćajući tek minimalni iznos. Rezultat je – prava dužnička noćna mora.
Riječ je o dugu veličine King Konga – piše bostonski Christian Science Monitor. Prvi put ove godine, u Americi se takozvani “neosigurani dug” – onaj koji nije zajamčen vlasništvom nad nekom nekretninom – popeo na više od dva trilijuna dolara. Dobar dio Amerikanaca već se privikao na činjenicu da će cijeli život proživiti u dugu – tvrde promatrači financijske scene.
Amerikanci sve manje štede, a sve se više zadužuju – najviše kreditnim karticama čije su kamate u pravilu sve više. Neposredno nakon drugog svjetskog rata, sve do osamdesetih, američka je obitelj u prosjeku uštedjela oko 8 posto svog godišnjeg prihoda – danas tek dva posto.
Prosječna zaduženost američke obitelji na jednu kreditnu kreditnu karticu prošle je godine iznosila više od devet tisuća dolara. 1990. Godine – takav je dug iznosio nešto manje od 3 tisuće dolara. 1970. dobar dio kućanstava svoj je dug od kreditne kartice odmah otplaćivao isti mjesec – danas to čini tek oko 40 posto korisnika kartice.
U velikoj mjeri, ovakvo je ponašanje rezultat materijalističke atmosfere u američkom društvu. “Ako danas u Americi živite unutar vlastitih mogućnosti, vi ste poput neke egzotične subkulture” – tvrdi Nathan Dungan, autor knjige koja se bavi problemima roditelja koji su – kako kaže – postali “bankomat vlastite djece.”
Bombardirani reklamama, u stalnoj želji da imaju nešto novo, današnji američki brucoši – njih oko 70 posto - tvrde da je za osobnu sreću vrlo važno biti materijalno situiran. Usporedbe radi, 1966. to je smatralo tek njih 40 posto. Rezultat “financijske šlampavosti” i velikih ambicija je tu – do 21 godine života, oko 15 posto mladih napravi putem kreditne kartice više od 7000 dolara duga. Dobna skupina ispod 25., kategorija je koja najbrže proglašava bankrot – pokazuju statistike.
Banke koje izdaju kreditne kartice tvrde da je zaduživanje stvar osobnog izbora – ako imate dug, ne trebate još jednu, novu karticu. Međutim, organizacije za zaštitu potrošača upozoravaju da za velik potrošački dug odgovornost snosi i kreditni sektor –naime, već preko glave zadužene Amerikance marljivo se obasipa novim ponudama; a njima se, naravno, nude kartice po najnepovoljnijim uvjetima. Profiti od visokih kamata, odnosno zarada koja se ostvaruje na štetu najzaduženijih – najbrža je i najsigurnija. Primjerice, ako plaćate tek minimalni mjesečni iznos, dug od 5 tisuća dolara otplaćuje se tek za 32 godine - zbog visokih kamata.