U Sjedinjenim Državama jača pokret za dekriminalizaciju marihuane u medicinske svrhe, kako bi se olakšale patnje oboljelih od raka, mišićne distrofije i drugih teških bolesti. No, za razliku od niza zapadnoeuropskih zemalja, korištenje marihuane u ove svrhu legalizirano je samo u 11 američkih saveznih država. Trebaju li ih slijediti i druge savezne države - prvenstveno je političko pitanje.
Praksa korištenja marihuane tijekom liječenja poznata je tisućama godina. Danas je u većini zemalja marihuana ilegalna, no po popularnosti ona zaostaje jedino za alkoholom. Kao opojna droga, marihuana je “prestigla” i nikotin i kafein. Krissy Oechslin, direktorica odjela za odnose s javnošću u kampanji za legalizaciju marihuane u Americi, kaže da marihuanu mnogi bolesnici jednostavno trebaju, te da bi ju vlada zbog toga trebala legalizirati.
"Nitko ne treba ići u zatvor zbog marihuane, pogotovo ne oni koji ju koriste u medicinske svrhe – oboljeli od raka, distrofije, glaukoma. Znanost je već dokazala da marihuana ima mnoge pozitivne strane. No vlasti blokiraju daljnja istraživanja na tom planu. Zbog toga je vrlo neiskreno kad vlada tvrdi da se ovaj problem mora dodatno proučiti."
Većina saveznih država marihuanu smatra ilegalnom supstancom, bez obzira kako se koristi. Tako je tretiraju i savezni zakoni. John Huffman, profesor kemije na Sveučilištu Clemson, smatra da se marihuana ne bi smjela dekriminalizirati.
"Problem je u tome što je marihuana za mnoge narkomane tek početak – ona vodi uživanju težih droga. Takvom je smatra i policija. Kad je neka savezna država ipak legalizira, problem je u tome što je na saveznoj razini marihuana protuzakonita. Tada to postaje politički problem. Recimo, u Kaliforniji savezna agencija zadužena za borbu protiv krijumčara droge izvršila je nekoliko pretresa u klinikama gdje se marihuana – prema lokalnom zakonu – legalno dijeli pacijentima. To je vrlo sporno pitanje," smatra John Huffman.
Krissy Oechslin smatra pak da je vladina borba protiv marihuane pothvat osuđen na neuspjeh te da se tu uzalud troše ogromni novci. Kažnjavanje korisnika marihuane, njihovo procesuiranje i zatvaranje, godišnje košta državnu blagajnu oko 12 miliajrdi dolara. “S druge strane, prosječni američki tinejdžer može nabaviti cigaretu marihuane lakše nego što u trgovini može kupiti bocu piva. Očito je da se politika treba mijenjati” –smatra Krissy Oechslin. John Huffman kaže da se to uskoro ipak neće dogoditi jer među zakonodavcima, u većini saveznih država, “marihuana ima vrlo lošu reputaciju.”
