Unutar Europske unije raspravlja se o pitanju koliko će novoprimljenim članicama trebati godina da bi dostigle životni standard starih članica zajednice. Mnogi ekonomisti predviđaju da će proći najmanje 30 godina prije no što nove članice dostignu razinu zapadno-europskih zemalja.
Među novim članicama Europske unije, Slovačka i tri pribaltičke zemlje imaju najveći stupanj gospodarskog rasta. Svaka od njih se nada da uspjeti postići ekonomski rast koji je zabilježila jedna od najstarijih članica – Irska – koja je tijekom 90-ih godina postizala godišnji rast gospodarstva od preko osam posto. Da je Irska dobar uzor za novoprimljene zemlje, smatra i Willem Buiter, glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj: “Irska je to ostvarila. Od siromašne zapadno-europske zemlje postala je bogata europska zemlja, bogatija od prosječne zapadno-europske zemlje, bogatija čak i od Britanije. Njoj je, međutim, išlo na ruku više čimbenika kojih sada u istočnoj Europi nema; jedan od glavnih čimbenika bila je demografija.”
Stanovništvo Irske – kaže gospodin Buiter – bilo je vrlo mlado, dobro obrazovano i govorilo je međunarodni jezik poslovnog svijeta – engleski. Izvanredan rast irskog gospodarstva u velikoj se mjeri temeljio na ogromnom priljevu izravnih stranih ulaganja – uglavnom američkih. Ta su ulaganja najvećim dijelom bila usmjerena ka visokoj tehnologiji, te je Irska - zbog niskih troškova poslovanja - postala svojevrsno europsko središte visoke tehnologije. … Ekonomistica pri Deutsche Bank u Frankfurtu, Barbara Boettcher također smatra da novim članicama 25-člane unije neće biti lako slijediti primjer Irske. Pa ipak, tri baltičke zemlje su zadnjih godina postizale izvanredan napredak. Već četvrtu godinu zaredom one postižu gospodarski rast od preko šest posto. A to je oko četiri posto više od prosjeka rasta u Zapadnoj Europi. Preračunato - kaže Willem Buiter iz Europske banke – to bi značilo da će tri baltičke zemlje dostići zapadne zemlje u roku od 30 godina i to pod uvjetom da održe najmanje dva posto veći stupanj rasta nego zapadno-europske zemlje: “Možda će im biti potrebno i manje od 30 godina ukoliko im gospodarstva budu rasla četiri posto više nego ostalima i to iz godine u godinu…stalno. No, mislim da bi bilo izvanredno već i to da uspiju tri desetljeća imati tri posto veći rast od ostalih.”
U svakom slučaju, opće je mišljenje da će – u najboljem slučaju – novim članicama s najvišim stupnjem ekonomskog rasta biti potrebno oko 30 godina da bi dostigli zapadno-europske zemlje unije. Naravno, novim članicama s nižim stupnjem rasta bit će potrebno puno više godina, a pesimisti čak tvrde da nove članice Europske unije s niskim stupnjem ekonomskog rasta nikad neće dostići životni standard koji postoji na zapadnoj strani negdašnje Željezne zavjese.