Mars i Saturn - odmaknite se, molim! Nakon 30 godina orbitiranja u sjeni znanstvenog zanimanja, Merkuru stiže njegovih 15 minuta slave. U ponedjeljak, prema planetu koji je najbliži Suncu, NASA šalje letjelicu "Messenger" u jednu od tehnički najzahtjevnijih misija u povijesti istraživanja svemira.
Ne mnogo veći od Zemljinog Mjeseca, Merkur je svojedobno bio otpisan kao potpuno nezanimljiv svijet. Sada, mnogi znanstvenici tvrde da Merkur krije ključ odgovora za razumijevanje uvjeta u kojima je prije više od 4 i pol milijarde godina nastao tako raznoliki niz planeta, poput stanovnika Sunčevog sustava. Očekuje se da će Merkur biti, isto tako, pomagalo za razumijevanje drugih stjenovitih planeta, bliskih njihovim zvijezdama, za koje ćemo nesumljivo saznati čim proradi nova generacija svemirskih teleskopa, koji će biti lansirani u orbitu u slijedećih 10 do 15 godina.
Kako pokazuju fotografije koje je 1974. snimila letjelica "Mariner 10", Merkur izgleda slično Mjesecu, ali je do njega mnogo teže doći. Prvi problem je vrućina. Putanja Merkura je eliptična: kad je najdalje od Sunca, onda je to na pola puta od Zemlje do Sunca - oko 75 milijuna kilometara; kada je najbliže, udaljenost se smanjuje na samo 45 milijuna kilometara. Temperatura je na osunčanoj strani planeta oko 11 puta veća nego na Zemlji, a osunčanost traje čak 88 zemaljskih dana, odnosno jednu Merkurovu godinu. Slijedećih 88 dana ta je strana noćna, s temperaturom koja je niža za oko 600 celzijevih stupnjeva. Inžinjeri su stoga trebali riješiti ne samo pitanje zaštitne oplate letjelice "Messenger", nego i dizajnirati instrumente koji mogu funkcionirati u takvim temperaturnim ekstremima.
Drugi problem je potrošnja energije: ako se do Merkura ide najkraćim putem - kao što je to učinio Mariner 10 - onda on traje samo 3 mjeseca. Međutim, gravitacija Sunca toliko ubrza letjelicu da bi joj za kočenje i ulaz u orbitu oko Merkura trebala raketa s jednako onoliko goriva koliko je bilo potrošeno na uzlijetanje. Odgovor: putovanje traje šest i pol godina i odvija se u sve užim petljama oko Sunca - njih ukupno 15 -, uz korištenje kočenja gravitacijom Zemlje, Venere i samog Merkura, dok konačno gravitacija Merkura ne zarobi "Messenger" u svoju orbitu, 2011. godine.
"Messenger" nosi čitav niz instrumenata, koji će bilježiti gotovo jednaki raspon podataka kao i instrumenti na "Cassiniju", koji trenutno orbitira oko Saturna. Ali, ti instrumenti nisu niti toliko točni ni osjetljivi kao superskupa oprema "Cassinija" … zato i čitava misija košta tek sedminu cijene Cassinijeve tri milijarde dolara.