Prije četiri godine, američki predsjednički izbori bili su obilježeni i nepravilnostima u brojanju glasačkih listića, prvenstveno u Floridi. Sada, kada je do izbora ostalo još samo četiri mjeseca, ustanove koje organiziraju izbore još uvijek raspravljaju o najboljem načinu njihova prevođenja. Rasprave nisu ni blizu razrješenja problema.
Uvečer, na dan izbora, 2000. godine, Amerikanci su se naizmjence i radovali i bili razočarani. Televizijske su mreže nekoliko puta mijenjale objavu rezultata. Prvo, pobjedio je Al Gore, potom je stigla vijest da je pobijedio ipak - George Bush. Na koncu, niti jedan, a niti drugi! Slijedećih 36 dana na Floridi su se prebrojavali glasački listići, da bi se u čitav košmar na kraju uključili i sudovi.
Kad danas pitate Amerikance imaju li povjerenja u način glasanja na nacionalnim izborima u studenom, dobit ćete razne odgovore. "Glasovanje je prilično jednostavno - treba samo pročitati upute i označiti glasački listić" - tvrdi Henry Jones, iz Jacksonvillea, na Floridi. No, Bob Patterson, iz New Jerseya, nije tako siguran: "Mi smo zemlja koja je uspjela poslati čovjeka na Mjesec. Donijeli smo uzorke stijenja s Marsa. Ali, čini mi se da nam ne polazi za rukom da pronađemo potpuno nepogrešiv način biranja naših političara."
Izjave poput ove mogle su se čuti i na nedavnom svjedočenju u Kongresu. Michael Shamos, profesor kompjuterskih znanosti sa sveučilišta Carnegie Mellon, te bivši tehnički koordinator za izbore u Pennsylvaniji i Teksasu, je o organizaciji glasanja rekao: "Biračima u Sjedinjenim Državama ovo što ću reći vjerojatno neće lako pasti. Činjenica je da će uvijek određen broj glasova biti jednostavno izgubljen, ili će glasovi biti krivo prebrojani. Ili pak, neki birači niti ne izađu na izbore.Tako je bilo u prošlosti, i bit će u budućnosti."
Kroz povijest, pojedine su američke savezne države, pa i lokalne uprave, određivale kako će se provoditi glasovanje. Jedinstveni standard za čitave Sjedinjene Države ne postoji. Papirnati glasački listići, na kojima treba probušiti kružić uz odabranog kandidata, izazvali su nevolje u Floridi, prije četiri godine. Da se to ne ponovi, neke su savezne države u potpunosti kompjuterizirale svoja glasačka mjesta i ustanovile da s njima sada nema problema. Skeptici, međutim, upozoravaju da papirnati glasački listići imaju svoje prednosti.
"Mislim da lijek ne leži u odbacivanju papirnatih glasačkih listića. Bez njih, nema nikakve nade da se rezultat glasovanja može prekontrolirati, odnosno glasovi ponovno prebrojati " tvrdi Avi Rubin, profesor na Institutu za sigurnost informacija pri Sveučilištu Johns Hopkins. On podsjeća da ukoliko se zapis o glasovanju sastoji samo od elektroničkih klikova u kompjuteru, onda nema nikakve šanse da ga se spasi i ponovno prebroji u slučaju da se kompjuter ili čitava kompjuterska mreža, pokvari.
Avi Rubin smatra da kompjutersku tehnologiju treba koristiti, ali ugraditi kao jedan od njezinih zapisa i papirnati listić: "Glasač sve svoje kandidate odabere dodirom ekrana, ali, na kraju, umjesto da sve potvrdi pritiskom određene tipke i pošalje u kompjutersku memoriju, on će pritiskom tipke pokrenuti pisač i dobiti ispisan listić ili karticu. Nakon što pregleda karticu, glasač ju ubaci u drugi stroj koji karticu skenira i zapiše u kompjutersku memoriju. Tako ostane i papir i kompjuterski zapis."
Ovakav hibrid kompjuterske tehnologije i staromodnog papirnatog glasačkog listića isproban je u Sacramentu i nije dobro prošao. Glasači su reagirali na raznorazne načine: neki su otišli prije nego što je listić bio ispisan, drugi su odnijeli listić sa sobom umjesto da ga ulože u čitač, trećima je listić zapeo u pisaču.
Prema profesoru Shamosu, svaki glasački sustav koji rezultira papirnatim glasačkim listićem, bez obzira koliko bio tehnološki napredan, u svojoj osnovi nosi mogućnost greške: "Amerika ima dugu povijest izbornih namještaljki pomoću papirnatih glasačkih listića. Od 1852. godine, list "New York Times" je objavio više od četiri tisuće članaka u kojima se opisuju brojni načini varanja sa glasačkim listićima. Mehaničke i elektroničke glasačke naprave uvedene su upravo zato da bi se izbjeglo takvo manipuliranje."
Stručnjaci se uglavnom slažu da savršena točnost glasačkog procesa nije ostvariva, niti je treba očekivati uvođenjem tehnološki sve savršenijih metoda. No, velika pažnja koja se posvećuje ispravnosti prebrojavanja glasačkih listića ipak svodi rizik od greške na najmanju moguću mjeru.