Kad ga krajem mjeseca njegova Demokratska stranka bude i službeno istaknula kao svog predsjedničkog kandidata, senator John Kerry će – nakon Johna Kennedya - postati prvi katolik kojeg jedna od vodećih američkih stranaka kandidira na izborima za Bijelu kuću.
Senator iz Massachusettsa John Kerry od rođenja je katolik, od oca katolika i majke koja je – iako pripadnica Anglikanske crkve – pristala da odgaja djecu u duhu katoličanstva. U djetinjstvu je bio ministrant, a školovao se u Anglikanskom internatu iz kojeg je, zajedno s nekolicinom drugih učenika katoličke vjere, morao putovati na nedjeljnu misu. Kaže da vjera u njegovom životu ima posebnu ulogu i nastoji odlaziti na misu što je moguće redovitije.
Počasni profesor teologije na Sveučilištu Chicago Martin Marty kaže, međutim, da vjerska pripadnost predsjedničkog kandidata više nije toliko značajno pitanje koliko je bilo 1960, kad je John Kennedy postao prvi katolik na predsjedničkom položaju u Sjedinjenim Državama.
“Ne vjerujem da katoličanstvo nekog kandidata može puno pridonijeti njegovom dobijanju katoličkih glasova, odnosno gubljenju glasova onih koji nisu katolici. Amerika je, u međuvremenu, na neki način sazrela i prerasla takvo stanje. Mislim da je tome puno pridonio John Kennedy osobno, kad je u govoru održanom u Houstonu bio puno radikalniji i od mnogih protestanata u zalaganju za razdvajanje crkve od države.”
1960.godine, tadašnji je predsjednički kandidat John Kennedy bio i napadnut da će, ukoliko osvoji Bijelu kuću, ona biti pod kontrolom Vatikana. Odbijajući takva strahovanja, J.F. Kennedy se obratio skupini protestantskih čelnika na njihovom sastanku u Texasu.
“Dok će se ove godine, možda, sumnjičiti katolika, nekih ranijih godina – a možda, opet i nekih budućih godina – sumnjičavost bi mogla biti usmjerena na nekog židova, ili quakera, ili unitarijanca, ili baptista. Danas ću žrtva možda biti ja, ali sutra to možda budete vi. Ukoliko ishod ovih izbora bude rješen na temelju toga da je 40 milijuna Amerikanaca izgubilo pravo da postane predsjednikom već onog dana kad je kršteno, onda će cijela nacija biti gubitnik u očima katolika i onih koji to nisu diljem svijeta,” rekao je tom prilikom.
No, i Sjedinjene Države i njeni katolici su od 1960. do danas sazrijevali. Katolici čine oko 27 posto američkog stanovništva. Na to ukazuje i Thomas O’Connor, počasni profesor Boston Collegea, jezuitske obrazovne institucije u kojoj je senator Kerry stekao svoju pravničku titulu.
“Priroda samih katolika se promijenila, u smislu njihovog društvenog položaja, njihovog intelektualnog razvoja, njihovog ekonomskog položaja…na primjer - to se znatno izmijenilo. A kad se to izmijenilo, mijenjao se i njihov odnos prema stvarima, njihovo mišljenje se mijenjalo; upitat ćete – “Pa kako su se to oni promijenili?” Odgovor je da su se promijenili tako što su postali puno više međusobno različiti,” kaže nam naš sugovornik.
Jedno od najprijepornijih pitanja za svakog katoličkog predsjedničkog kandidata je – pobačaj. Senator Kerry je tijekom cijele političke karijere zagovarao pravo svakoga da samostalno odlučuje o pobačaju. U nedavnim novinskim intervjuima je, međutim, rekao da se on osobno protivi pobačaju, te da smatra kako život počinje s trenutkom začeća. Za razliku od njega, predsjednik George Bush se protivi legaliziranom pobačaju – i osobno i kao predsjednik.
Profesor Martin Marty smatra da se senator Kerry muči oko pitanja pobačaja, kao što se s tim pitanjem muče i svi drugi političari katoličke vjere.
“Mislim da je gospodin Kerry rekao ono što oni obično kažu…da se on ne želi miješati u odluke koje žene donose na temelju svoje savjesti… On se, dakle, poziva na jedan dio katoličkog učenja o savjesti, dok se na drugo učenje pozivaju oni koji ga kritiziraju,” kaže profesor Marty.
Prema mišljenju urednika web-stranice Beliefnet – Stevea Waldmana – neki od vodećih katolika smatraju da osobna stajališta gospodina Kerrya ne predstavljaju kompenzaciju za njegovo dosadašnje glasovanje u prilog prava na pobačaj.
Senator Kerry je nedavno izjavio u intervjuu listu Telegraph Herald u Iowi da on ne vjeruje da bi bilo ispravno ukoliko bi on – glasanjem u Kongresu – nametao svoja osobna stajališta glede pobačaja protestantu ili židovu ili ateisti. … Njegova su politička stajališta s tim u vezi izazvala oštre reakcije kod nekih visokih katoličkih dostojanstvenika, poput nadbiskupa Raymonda Burkea u St. Louisu. Ovaj je nadbiskup otvoreno rekao da bi senatoru Kerryju uskratio pričest. A nadbiskup Sean O’Malley iz Kerryevog Bostona izjavio je da bi se pričesti dobrovoljno trebali odreći svi političari koji se zalažu za pravo na pobačaj. Jedan je vatikanski dužnosnik, međutim, upozorio američke biskupe da ne dopuste da problem uskračivanja pričesti preraste u predizborno pitanje. Konferencija katoličkih biskupa Amerike prošlog je mjeseca ponovo naglasila ranije stajalište da problem treba ostaviti na rješavanje lokalnim biskupima.
Cijela ta kontroverza stvara poteškoće senatoru Kerryju – ocjenjuje urednik Beliefneta Steven Waldman.
“On je u teškoj situaciji. Ne može napraviti iznenadni zaokret u odnosu na dugogodišnje stajalište u prilog prava na pobačaj. Istovremeno, on ne želi biti u otvorenom ratu s katoličkom crkvom. Katolici na ovim izborima čine značajnu glasačku skupinu koja može ici bilo na jednu, ili drugu stranu.I sam je katolik i trebao bi mu pripasti dio glasova katolika koji se još nisu opredijelili. Sada je na mukama kako ugoditi tim katolicima,” kaže Waldman
Profesor Thomas O’Connor ističe da katolici više nisu tako pouzdani glasači Demokratske stranke kao što su nekad bili. Velike su promjene započele u vrijeme Nixonove administracije, a posebno u vrijeme Reaganovog predsjednikovanja i otada je je vrlo teško prognozirati kojoj će se stranci okrenuti katolički glasači – ocjenjuje profesor O’Connor. Predstojeći predsjednički izbori odlučit će o tome hoće li na čelu Sjedinjenih Država biti kršćanin koji je doživio vjersko obraćanje ili katolik – drugi u američkoj povijesti. U svakom slučaju, vjerska pitanja i dalje igraju značajnu ulogu u američkoj politici.