Linkovi

Dugovječnost - evolucijska prednost modernog čovjeka (7/7/04) - 2004-07-06


Ljudski je rod naglo postao dugovječniji u ranom mlađem kamenom dobu, ustanovili su znanstvenici Sveučilišta Michigan i Sveučilišta Kalifornije u Riversideu. Znanstvenici vjeruju da je upravo ta nagla dugovječnost bila ključ ekspanzije ljudske populacije i kulturnih inovacija koje označavaju moderni ljudski rod.

Proučivši više od 750 fosila, antropolozi Rachel Caspari i Sang-Hee Lee otkrili su da se broj starijih osoba u ljudskim zajednicama mlađeg kamenog doba učetverostručio u odnosu na ranije zajednice. Ne samo da su ljudi živjeli duže, nego ih je znatno veći broj dostizao stariju dob.

Definirajući 'starost' kao dvostruko stariju dob od one u kojoj se dostizala reproduktivna zrelost, znanstvenici su odredili omjer mladih i starih odraslih osoba u zajednici proučavajući ostatke zubiju fosila kasnih australopiteka, zatim ljudskih zajednica ranog i srednjeg pleistocena, neandertalaca iz Europe i zapadne Azije, te post-neandertalskih Europljana ranog mlađeg kamenog doba.

Veći broj starijih ljudi uveliko se odrazio na čitave zajednice - one su, kako tvrde znanstvenici, stekle kompetitivnu prednost koja im je osigurala evolucionarni uspjeh. Prisutnost generacije baka i djedova u ogromnoj je mjeri doprinijela akumulaciji iskustva i prijenosu znanja iz generacije u generaciju. Veći broj starijih ljudi pojačao je i društvenu i obiteljsku povezanost zajednice, a i pozitivno je utjecao na ukupan broj djece: ne samo što je duža životna dob dala ženama šanse za veći broj djece, nego su one, kada bi same dostigle poodmaklu dob, bile ključni faktor reproduktivne uspješnosti vlastitih potomaka.

Dugovječnost se kod ljudi pojavila relativno kasno u evolucijskom razvitku, što znači da je donosila prednosti koje su nadoknađivale mane starije dobi - bolesti i fizičku nemoć, ističu autori u izvješću o svojim nalazima, objavljenom u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".

XS
SM
MD
LG