Tipična pljačka banke u Sjedinjenim Državama sve manje i manje nalikuje verziji s filma. Naime, na ovakvu se pustolovinu sve češće odlučuju amateri, među kojima ima i građana starije dobi, ljudi s obiteljima i stalnim poslom, pa čak i djece.
U više je navrata za pljačku banke uhićena osoba koju su novinari okrstili “djedicom-pljačkašem”. Nedavno je tako u Teksasu, banku opljačkao muškarac star 91 godinu, koji je iz banke otišao s manje od dvije tisuće dolara. Osuđen je na 12 godina zatvora.
Iako polovicu pljački američkih banaka izvrše narkomani kojima je potreban novac za kupnju droge, a trećinu profesionalni pljačkaši-veterani, posljednjih godina sve su češći amaterski pokušaji – od ljudi koje bi na prvi pogled malo tko osumnjičio za kršenje zakona. Bake i djede, poslovni ljudi, majke s malom djecom, 12-godišnjaci koje je na pljačku banke nagovorila majka…
Stope kriminala kada je pljačka banke u pitanju fluktuiraju, ovisno o tome je li opća ekonomska situacija dobra ili ne. Kriminolozi pljačke banaka dijele na one klasične, uz izravnu uporabu oružja te one koje se vrše pokazivanjem komada papaira s ispisanom porukom - gdje se službeniku na šalteru tek prijeti oružjem. Amateri, naravno, u pravilu, koriste ovu drugu varijantu.
Kriminolg Robert McCrie kaže da se na pljačku banke danas odlučuje sve više onih kojima u svakodnevnom životu – ponestane novca. “Postoji fama da se radi o zapravo jednostavnom i razmjerno sigurnom pothvatu, a rezultat je u svakom slučaju – opipljiv” – kaže ovaj stručnjak koji pljačke banaka proučava već više od trideset godina. Naravno, ogromnu većinu amatera policija uhiti već nakon nekoliko sati, no lopov – tvrde stručnjaci - u pravilu ne razmišlja o tome da mu se planovi neće ostvariti.
Razmjernoj učestalosti pljački banaka vjerojatno pogoduje i činjenica da do stvarnog nasilja, odnosno žrtvi, u njima rijetko dolazi – tek jednom u tisuću slučajeva. Osim toga, za američki bankarski sektor gubici od pljački su - neznatni. Oni iznose tek oko 70 milijuna dolara godišnje, tako da se mjerama sigurnosti zapravo ne posvećuje veća pozornost – tvrde stručnjaci. “Mušterije nastojimo tretirati kao mušterije, a ne kao potencijalne pljačkaše” – izjavio je za "New York Times" jedan direktor banke.