Uoči noćašnjeg ulaska u orbitu oko Saturna, letjelica Cassini već je poslala neke podatke koji su na prilično zbunjujući način ponovno otvorili jedno staro pitanje: koliko je ustvari dug dan na šestom planetu Sunčevog sustava?
Najpouzdanijim pokazateljem dužine dana planeta smatra se ritam njegovih radio signala, nastao zbog rotacije magnetskog polja tog planeta. Očitavši svoje podatke, Cassini je pokazao da je Saturnov dan dug 10 sati, 45 minuta i 45 sekundi, uz grešku od plus/minus 36 sekundi. To je vrijeme za koje Saturn izvrši jednu rotaciju oko vlastite osi. No, to je i vrijeme koje zbunjuje znanstvenike - ono je, naime, oko 6 minuta - odnosno jedan posto - duže od istog takvog mjerenja koje su provele letjelice Voyager 1 i 2, koje su prošle pokraj Saturna 1980, odnosno 1981. godine.
Znanstvenici ne smatraju upitnima niti brižljiva mjerenja oba Voyagera, niti ova novija, instrumentima na Cassiniju. Isto tako, nikome ne pada na pamet da ustvrdi da se čitav planet rotira za šest minuta sporije nego prije dva desetljeća. Umjesto toga, znanstvenici tragaju za objašnjenjem, koje bi se temeljilo na nekoj varijabilnosti u radio pulsaciji Saturna, izazvanoj rotacijom duboko unutar samog planeta.
Prema riječima dr. Dona Gurnetta, voditelja ekipe znanstvenika zadužene za Cassinijev instrument za mjerenje radio i plazma valova, 'rotacijska modulacija radio valova udaljenih astronomskih objekata već se jako dugo smatra vrlo pouzdanom metodom mjerenja perioda rotacije tog objekta. Posebice je ta metoda korisna kod divovskih plinovitih planeta, poput Jupitera i Saturna, koji nemaju čvrstu površinu i zakriveni su oblacima koji potpuno onemogućavaju vizualna mjerenja.'
No, prvu naznaku o neobičnoj promjeni u mjerenjima sa Saturna znanstvenici su dobili 1997. godine, kada je jedan od znanstvenika opservatorija u Parizu uočio da se radio rotacijski period značajno razlikuje od mjerenja oba Voyagera.
Za sada, objašnjenje se pokušava naći u činjenici da je Saturnova os rotacije gotovo identična njegovoj magnetskoj osi. Primjerice, u slučaju Jupitera, gdje postoji značajna razlika između magnetske i rotacijske osi, ne dolazi do ikakve slične nepravilnosti u radio rotacijskom periodu.