Saturnu stiže gost sa Zemlje, svemirska letjelica zajedničke američko-europske proizvodnje, koja je upućena na dugotrajni obilazak planeta s prstenovima i njegovih sedam, od ukupno trideset i jednog, poznatih mjeseca. Nakon tri i pol milijarde prijeđenih kilometara i sedam godina dugog putovanja, Cassini-Huygens će danas postati prva letjelica u orbiti oko Saturna.
Prošlo je više od dvadeset godina otkako su svemirske letjelice-blizanci Voyager 1 i Voyager 2 prošle pokraj Saturna na svom putu prema Uranu i Neptunu. Nasuprot njima, Cassini će provesti u blizini Saturna sljedeće četiri godine.
Orlando Figueroa vodi istraživanja sunčevog sustava u američkoj svemirskoj agenciji NASA-i: "Uspjeh ove misije ima najviši prioritet u sklopu istraživanja sunčevog sustava. Saturn, njegovi prstenovi i mjeseci predstavljaju minijaturni model diska sastavljenog od plina i prašine koji je okruživao mlado Sunce u razdoblju formiranja planeta. Detaljno upoznavanje Saturnovog okruženja i njegove interakcije s prstenovima i brojnim mjesecima bit će od velike pomoći za razumijevanje nastanka sunčevog sustava."
Na putu prema Saturnu, Cassini-Huygens prošao je svega dvije tisuće kilometara od njegovog najudaljenijeg mjeseca Phoebea. Tom prilikom je, na osnovu mineralnog sastava mjeseca, otkriveno da je Phoebe najvjerojatnije migrirao iz vanjskog dijela sunčevog sustava prije oko četiri milijarde godina. Nakon toga, sljedeći zadatak letjelice Cassini-Huygens je prolazak između petog i šestog saturnovog prstena, smanjenje brzine uz pomoć reversnog raketnog pogona te ulazak u orbitu. Letjelica će odmah potom započeti s fotografiranjem prstenova, nakon čega će se zaputiti u obilazak saturnovih mjeseca.
Najzanimljiviji trenutak u misiji dogodit će se na Božić, kad će se europski dio letjelice Huygens odvojiti od američkog Cassinija i spustiti na površinu Titana, najvećeg saturnovog mjeseca i jedinog mjeseca u sunčevom sustavu koji ima vlastitu atmosferu. Predviđa se da će Huygens na površini preživjeti svega nekoliko sati, međutim podaci koje će skupljati spušatajući se kroz atmosferu bit će od izuzetne vrijednosti. Naime, znanstvenici su fanscinirani Titanom jer se smatra da na njemu vladaju uvjeti slični onima koji su vladali na Zemlji prije nastanka života. Vjeruje se da na Titanu postoje organski spojevi koji su preduvjet za život, a možda i ocean.
Međutim, dužnosnik misije Charles Elachi kaže da nitko ne očekuje pronalazak živih organizama: "To je pred-biotičko okruženje, ne očekujemo da ćemo naći aktivnu biologiju. Ova je misija više bio-kemijskog tipa."
Među glavne ciljeve ove misije jest I ustanovljavanje je li Saturnova jezgra doista sastavljena od tekućeg vodika i helija, kao što se pretpostavlja, te ima li Saturn više od 31-og mjeseca. Ako ih uistinu ima, Cassini bi ih mogao pronaći.