Linkovi

Obrana kulturom (27/6/04) - 2004-06-27


Je li pravedno da se na američkim sudovima sudi useljenicima, koji prekrše američki zakon, slijedeći običaje svoje rodne zemlje? Takvih slučajeva, kažu stručnjaci, ima sve više, a uključuju sve od žrtvovanja životinja i uživanja droga do nasilja nad ženama i djecom.

Kinez koji je ubio svoju ženu zbog preljuba dobio je uvjetnu kaznu na sudu u New Yorku. Njegov odvjetnik tvrdio je da je branjenik reagirao tako nasilno zbog osjećaja srama, koji preljub donosi sa sobom u kineskoj kulturi. U Kaliforniji, jedna je japanska useljenica utopila svoje dvoje djece, jer, kako je rekla, nije željela da žive u sramu zbog svog oca-preljubnika. Za to je dobila samo godinu dana zatvora. Profesorica prava Alison Renteln piše o ovim i sličnim slučajevima u svojoj novoj knjizi "The Cultural Defense – Obrana kulturom".

"Obrana kulturom omogućuje pojedincima, koji su nedavno stigli u Sjedinjene Države, da tvrde da snose manju krivicu za svoje zločine, jer su bili motivirani faktorima njihova kulturnog nasljeđa," kaže autorica nove knjige," kaže autorica nove knjige.

Alison Renteln dodaje da se ovaj oblik obrane pojavio u američkom pravosuđu nakon velikog priljeva useljenika tijekom sedamdesetih i osamdesetih. Ona smatra da kulturni identitet useljenika zaslužuje posebnu pažnju pred zakonom.

"Mislim da je pravo na kulturu jedno do ljudskih prava. Spominje se u Članku 27. Međunarodnog sporazuma o građanskim i političkim pravima. Mislim da zato ljudi imaju pravo, u najmanju ruku, reći sudu zašto su postupili tako kako su postupili," kaže naša sugovornica.

Profesorica Renteln smatra da bi sudac trebao biti popustljiv prema imigrantima, koji tvrde da su zbog svoje kulture počinili zločin. No, neki pravni stručnjaci kažu da obrana kulturom, iako naizgled štiti prava branjenika, predstavlja nepravdu prema useljenicima koji su žrtve zločina, pogotovo prema ženama i djeci. Tako misli i Loriane Coleman, profesorica prava sa sveučilišta Duke.

"Uglavnom smo eliminirali diskriminaciju prema ženama i u naše pravosuđe uveli načelo da se domaće nasilje treba kažnjavati. Više ne dopuštamo silovanje u braku. No, pridošlicama iz stranih zemalja, koje nisu tako napredne, dozvoljavamo da se ponašaju u skladu s tradicijama rodne zemlje. Mislim da bi se oni trebali prilagoditi svojoj novoj zemlji," kaže profesorica Coleman.

Ipak, teško nasilje motivirano kulturom zapravo je prilično rijetko. Slučajevi obrane kulturom uglavnom obuhvaćaju građanske parnice. Primjerice, jedan je hindus u Kaliforniji dobio 150 tisuća dolara odštete od restorana koji mu je greškom poslužio govedinu, iako je Hindusima krava sveta životinja. U Marylandu, jedan je Sikh dobio parnicu, nakon što nije dobio posao zbog svoje brade. Kako je rekao, njegova vjera mu ne dozvoljava šišanje i brijanje. Stručnjaci kažu da ljudima poput njima, koji brane svoju vjersku slobodu, zajamčenu američkim Ustavom, zapravo i ne treba posebna obrana kulturom.

XS
SM
MD
LG