Šefovi država i vlada, te najviši vojni dužnosnici iz 26 zemalja članica Sjeverno-atlantskog saveza sastat će se sljedeći tjedan na dvodnevnom summitu u Istanbulu. Čelnici NATO-a će najviše pažnje posvetiti dvjema temama: Iraku i Afganistanu.
Sastanak na vrhu Sjeverno-atlantskog saveza održava se neposredno uoči prijenosa suvereniteta s koalicijske uprave u Iraku na novu iračku vladu. Čelnici – uključujući predsjednika Busha i britanskog premijera Tonya Blaira – razmatrat će mogućnost proširenja uloge NATO-a u Iraku. Američki je predsjednik početkom mjeseca izjavio da ne očekuje od članica saveza upućivanje dodatnih postrojbi u Irak, ali neke od zemalja možda su spremne pomoći u obučavanju i opremanju snaga sigurnosti nove iračke vlasti.
Glavni tajnik NATO-A Jaap de Hoop Scheffer izjavio je nedavno u Ujedinjenim narodima da bi jednoglasno usvojena rezolucija Vijeća sigurnosti o Iraku mogla otvoriti put većem doprinosu saveza u toj zemlji.“Nemojmo se sada vraćati na razgovore koje smo već obavili prije početka rata u Iraku. Mislim da bi na temelju te rezolucije bilo moguće sljedeće: ukoliko se Ujedinjeni narodi, ili iračka vlada, obrate NATO-u i zatraže da savez na neki način pomogne, onda se NATO ne bi trebao oglušiti o takav zahtjev legitimne i suverene iračke vlasti".
Bivši direktor odjela za Europu pri Vijeću za državnu sigurnost, a sada analitičar Instituta Brookings - Philip Gordon – kaže da ne očekuje od NATO saveza da na predstojećem summitu odluči preuzeti bilo kakvu značajniju ulogu u Iraku. “U najboljem slučaju, summit NATO-a će podržati prijenos suverenosti i možda prihvatiti određenu ulogu saveza u obučavanju iračkih snaga sigurnosti; no i to je minimum, s obzirom da NATO kao institucija, ustvari, nikoga ne obučava, nego to čine pojedinačne zemlje članice. Ukoliko bude sreće – sreće u smislu vjerovanja da bi uloga NATO-a bila dobrodošla – mogao bi biti postignut sporazum o tome da se glavnom tajniku povjeri ispitivanje opcija NATO-ve pomoći Iraku u budućnosti".
Članice NATO-a bi mogle iskazati više spremnosti kad je u pitanju povećanje broja postrojbi saveza u Afganistanu. Ujedinjeni narodi, humanitarne organizacije i afganistanski čelnici glasno pozivaju savez da uoči izbora u Afganistanu u rujnu, poveća broj svojih vojnika kojih sada tamo ima 6500. NATO je prošle godine preuzeo zapovjedništvo nad vojnom misijom u Afganistanu, koja je – inače – prva te vrste izvan Europe. Čelnici saveza prigovaraju da zemlje članice nedovoljno pomažu misiju, te su spore u slanju dodatnih vojnika i opreme.
Stručnjak vašingtonskog Instituta za blistoistočnu politiku Soner Cagaptay kaže da od čelnika NATO-a u Istambulu očekuje odluku o povećanju broja snaga u Afganistanu. “U Afganistanu se radi o tome da učimo na dosadašnjim iskustvima. Ekipe za obnovu pokrajina – koje predvodi NATO - stekle su naklonost mnogih ljudi u Afganistanu. Smatraju to odličnim spojem civilnih i vojnih ekipa. Tamošnje bi stanovništvo pozdravilo proširenje aktivnosti tih ekipa na čijem se čelu nalazi NATO".
Philip Gordon s Instituta Brookings smatra da će činjenica da u Americi predstoje predsjednički izbori imati utjecaja na Istanbulski summit. On naglašava da su odnosi Sjedinjenih Država i Europe i dalje napeti zbog rata u Iraku. A takav će odnos mnogi Europljani zadržati sve dok ne prođu predsjednički izbori u Sjedinjenim Državama, tvrdi Philip Gordon.