Kada ne bi bilo ljudske aktivnosti, slijedećih petnaestak tisuća godina vrijeme bi bilo toplo i stabilno, pokazala je nedavna studija europskih znanstvenika, provedena na Antarktiku.
Bušenjem antarktičkog leda do dubine od tri kilometra, znanstvenici su dobili kontinuirani klimatski zapis koji datira od prije 740 tisuća godina do danas. On pokazuje osam ledenih doba, iza kojih slijede kraći interglacijalni periodi, kao i promjene koncentracija plinova i čestica u Zemljinoj atmosferi.
Odsječak na toj klimatskoj skali koji najviše odgovara trenutnom međuledenom periodu - koji je počeo prije 12 tisuća godina - datira od prije 400 tisuća godina. Tadašnji interglacijalni period trajao je 28 tisuća godina. Prema znanstvenicima Britanske antarktičke službe, to znači da bi trenutni period tople klime mogao potrajati još petnaestak tisuća godina.
Doduše, koncentracije stakleničkih plinova - poput metana i ugljičnog dioksida - danas su veće nego što su bile ikada u posljednjih 440 tisuća godina. Znanstvenici planiraju ekstrahirati zrak iz majušnih mjehurića u ledu kako bi odredili u kojoj mjeri je varirao kemijski sastav Zemljine atmosfere. Proučavajući ranije obrasce klimatskih promjena i uspoređujući ih s trenutnim stanjem, znanstvenici se nadaju dobiti bolji uvid i razumijevanje budućih klimatskih trendova, te načina na koji se atmosferski uvjeti očituju na klimatske promjene.
Znanstvenici iz deset europskih zemalja surađuju na osmogodišnjem projektu nazvanom EPICA, odnosno 'Europski projekt bušenja ledene jezgre Antarktika'. Prvi rezultati njihovog rada objavljeni su u časopisu "Nature". Slijedeći korak u istraživanju bit će bušenje daljnjih stotinu metara u dubinu kako bi se dobili uzorci leda od prije milijun godina.
Proces bušenja antarktičke ledene jezgre ograničen je samo na prosinac i siječanj. Prosječna temperatura na Antarktiku uglavnom je ispod minus 54 celzijeva stupnja, a uobičajeni su i uraganski vjetrovi i ledene mećave, što onemogućava rad na otvorenom kroz deset mjeseci u godini.