Vodeći američki dnevni listovi danas posvećuju mnogo prostora osvrtima na život i djelo Ronalda Reagana. Pod naslovom "Glumac, guverner, predsjednik, simbol", "Washington Post" podsjeća da je predsjednik Reagan često svoj politički uspjeh pripisivao svojem suosjećanju s prosječnim Amerikancima. I nakon dva mandata u Bijeloj kući opisivao je samog sebe kao "građanina – političara". Poput svojeg prvog idola Franklina Roosevelta, opirao se svakoj klasifikaciji. Iako je bio najstariji američki predsjednik, utjelovljavao je mladenački duh; iako je bio jedini razvedeni predsjednik, zagovarao je obiteljske vrijednosti; poticao je obnovu religioznosti, ali je sam rijetko išao u crkvu, a unatoč neprestanom hvaljenju vojničkog duha, drugi svjetski rat proveo je snimajući filmove u Hollywoodu.
"New York Times" piše da je Ronald Reagan u svoje doba zemlji gladnoj heroja, oslabljenoj Vijetnamom i poniženoj Iranom, ponudio viziju nove veličine. Propovijedajući vrijednosti manje vlade, nižih poreza i jače vojske, predsjednik Reagan je vratio optimizam u Bijelu kuću. Uspio je, piše njujorški dnevnik, iskazivati Rooseveltov optimizam, vjeru u ruralnu ameriku Dwighta Eisenhowera i snagu Johna Kennedya.
"Los Angeles Times" podsjeća da je predsjednika Reagana u Bijeloj kući uspio naslijediti samo jedan demokrat – Bill Clinton, koji je i sam prihvatio mnoge ciljeve svojih političkih protivnika konzervativaca. Reagan je, piše "Times", inspirirao misionarski korpus konzervativaca koji danas drže niz dužnosti u vladi diljem zemlje.
"Reaganovo najveće naslijeđe bilo je konzervativno domoljubno raspoloženje, koje se pojavilo u doba njegova dva mandata", piše najtiražniji američki dnevnik "USA Today". Njegov optimizam često je neutralizirao njegove ideološke protivnike. Uz optimizam, smisao za retoriku, lik brižnog djeda koji je njegovao, i njegova sposobnost da o najzamršenijim pitanjima govori jednostavnim jezikom učinili su ga simbolom, te i danas definiraju konzervativni pokret – piše "USA Toda".