Sa svojim prizorima kataklizmickih oluja i strmoglavim padom temperatura film "The Day After Tomorrow" raspiruje rasprave o globalnim klimatskim promjenama. No, je li scenario filma vjerodostojan?
Znanstvenici americkog Nacionalnog centra za istrazivanje atmosfere, koji se bave posljedicama rastuceg industrijskog otpustanja staklenickih plinova na svjetsku klimu, tvrde da je potpuno nemoguce da se ledeno doba dogodi u roku od nekoliko dana, kao sto je to prikazano u filmu. Oni, medjutim upozoravaju da bi klimatske promjene mogle u dolazecim desetljecima uroditi ozbiljnim posljedicama po drustvo.
Ljudi utjecu na globalnu klimu otpustanjem ugljicnog dioksida, metana i drugih staklenickih plinova koji zadrzavaju suncevu energiju u atmosferi, zagrijavajuci tako planet. Staklenicki plinovi, otpusteni izgaranjem fosilnih goriva i iz drugih izvora, u nekim slucajevima mogu ostati u atmosferi desetljecima, pa i stoljecima.
Sumporne soli i drugi zagadjivaci, koji se nalaze u atmosferi u obliku sitnih cestica, djeluju pravo obratno, blokirajuci suncevu svjetlost i izazivajuci zahladjenje. Njihov je ucinak, medjutim, vise lokaliziran i kraceg trajanja.
Znanstvenici Nacionalnog centra za istrazivanje atmosfere ustanovili su da ce globalne temperature najvjerojatnije porasti od 1,7 do 4,9 celzijevih stupnjeva izmedju 1990. i 2100. Takav porast temperatura moze izazvati suse, ekstremne oluje, divlje pozare, promjene u biljnom pokrovu, te podizanje razine mora i oceana diljem Zemljine kugle.
Premda dramaticne, takve promjene ipak ne bi bile nalik onima u filmu: temperatura u New Yorku ne bi mogla pasti od ljetne vrucine do smrzavanja u roku od nekoliko sati, niti bi ledeno doba dovelo masivne snjezne oluje u New Delhi isto tako kratkom roku.
Kako kazu znanstvenici, za izmjene toplina koje bi prenosili oceani potrebno je mnogo godina, cak i mnogo desetljeca. Uz to, hladjenje izazvano cesticama zagadjenja bilo bi barem djelomice umanjeno zagrijavanjem od staklenickih plinova. I, na koncu, Zemljina orbita danas je u drugacijoj fazi nego za vrhunca posljednjeg velikog ledenog doba, prije 20 tisuca godina - sjeverna hemisfera danas prima mnogo vise sunceve energije u ljeto, nego sto se moze povezati sa slijedecim ledenim dobom.