Ljudska bi vrsta mogla - doduše sporo – ALI IPAK! izumrijeti, ukoliko žene ne nauče kako se razmnožavati bez muškaraca - tvrdi oksfordski profesor genetike Bryan Sykes, autor provokativne nove knjige naslovljene "Adamovo prokletstvo".
Bryan Sykes, profesor na Sveučilištu Oxford, vjeruje da je samo pitanje vremena kada će rastuće mutiranje kromosoma Y čitav muški rod učiniti neplodnim. Kromosom Y predstavlja genetski materijal, jedinstven za DNK muškaraca, čija prisutnost određuje hoće li dijete biti muškog ili ženskog roda.
Profesor Sykes koristi metode analize DNK za svoja proučavanja kromosoma Y, koji se prenosi s oca na sina. Osim nasumičnih mutacija, kromosom Y svakog muškarca praktički je jednak onome njegovog oca, odnosno njegovog djeda, pradjeda i tako dalje. Upravo ta činjenica omogućuje uporabu kromosoma Y u ustanovljavanju predaka u prošlosti. Tako je, recimo, utvrđeno da velik broj ljudi u svoje pretke može ubrojiti Džingis-kana, mongolskog osvajača iz 12. stoljeća, kojemu su lijepe žene bile jedan od važnijih ratnih plijenova.
"Taj se kromosom, recimo, nalazi u čitavom jednom plemenu u Pakistanu, okruženom drugim plemenima koja nemaju takav Y kromosom. U plemenu već stoljećima živi tradicija da su oni potomci Đingis-kana. Sada smo točno analizirali i kada je ovaj specifični kromosom počeo svoju ekspanziju, pomoću kumulativnih mutacija u potomcima - ispada da se zaista počeo širiti u vrijeme dok je živio Džingis-kan, u 12. stoljeću" - objašnjava ovaj britanski znanstvenik.
U svojoj knjizi, Bryan Sykes se pita jesu li vojna osvajanja Džingis-kana - a potom i ona u ložnicama nebrojenih žena - ustvari bila potaknuta nagonom njegovog kromosoma Y za razmnažanjem.
Fiziološki gledano, funkcija kromosoma Y je da bude 'prekidač' koji embriju nalaže da bude muškog spola. Ako ga nema, embrij će se razviti u ženski spol. Ista fiziologija vrijedi za čovjeka i većinu razvijenih životinja. Rijetke su vrste koje preferiraju aseksualno razmnažanje - partenogenezu -, gdje su svi mladi izravni klonovi ženki koje su snijele jaja – a, mužjaka u tim vrstama više uopće nema. Identični klonovi, međutim, vrlo su rizični za opstanak vrste - ako je jedna jedinka ugrožena nekom slabošću, isto su tako i sve druge.
Sisavci ovise o seksualnom razmnožavanju upravo zato što element varijabilnosti donosi raznolikost i prilagodljivost. Kromosom Y, za razliku od ostalih kromosoma čovjeka, ne prolazi kroz proces rekombinacije, tijekom spolne diobe genetskog materijala, koji štiti od mutacija. Tijekom vremena, mutacije kromosoma Y - od kojih mnoge rezultiraju nespolnošću - se akumuliraju, te, kako proriče profesor Sykes, na koncu, za oko 5 tisuća generacija, muškarci više uopće neće biti plodni: "Gledano evolucijski, to je takorekuć djelić sekunde. Stotinu ili 200 tisuća godina izgleda jako dugo, ali u evoluciji naše vrste to je onoliko dugo koliko nas dijeli od naših afričkih predaka. Dakle, reklo bi se - na pola smo puta."
Možda to i jest kratko vrijeme u evolucijskom mjerilu, ali, ako se pogleda koliko je uznapredovala metodologija reproduktivne medicine i biologije, stotinu tisuća godina izgleda kao potpuno dovoljno vremena za otkrivanje načina za rješenje problema rastuće neplodnosti muškaraca zbog degradacije kromosoma Y. Više o ovom problemu može se pročitati u knjizi Bryana Sykesa "Adamovo prokletstvo", koju je objavila izdavačka tvrtka "Norton".