Američko-hrvatski trgovinski odnosi dostižu vrijednost od oko 200 milijuna dolara godišnje, a američka ulaganja u Hrvatsku iznose približno 800 milijuna. Ta bi vrijednost mogla i trebala biti veća – čulo se na panelu posvećenom američkim ulaganima u Hrvatsku. Skup koji je sinoć održan na vašingtonskom Sveučilištu Georgetown organizirala je neprofitna organizacija Hrvatska kuća.
Predsjednik Američke trgovinske komore u Hrvatskoj Wade Channell prisjeća se da je prije četiri godine, kad je došao u Zagreb, više bilo priče o suradnji s privatnim sektorom, no što se na tome ozbiljno radilo. To se – kako kaže - sada mijenja, posebno u usporedbi s ostalim zemljama tog područja: “Hrvatska ima fantastičnu priliku da ide naprijed brže od svih drugih zemalja s prostora bivše Jugoslavije kad je u pitanju suradnja vlasti i privatnog sektora. Za mene je to ključno pitanje, jer je jedan od rizika investiranja – promjena pravila igre nakon što ste uložili, a to u ovom području, već tradiocionalno, predstavlja opasnost, pravu opasnost. Sada vidimo da hrvatska vlada, sve više, ne samo da ima razumijevanje za to nego je i aktivni inicijator. Prije donošenja zakona o tome mnogi su konzultirani, pa smo i mi u komori dali svoje mišljenje. Moja je ocjena vrlo pozitivna".
Predsjednik Američke trgovinske komore u Hrvatskoj Wade Channell ocjenjuje da su veliki potencijali za ulaganje u turizmu, ali upozorava na nerazumijevanja koje postoje u vezi s tim. U Hrvatskoj je turizam razvijan kao “statični” odmor tijekom kojeg se ljudi dobro odmore i odu doma – kaže gospodin Channell – naglašavajući da strani turisti traže nešto drugo: “U privlačenju stranih turista treba znati da oni traže uzbudljivi provod, a toga nema dovoljno. Ljudi dođu i ostanu nekoliko dana, nakon čega prigovore da nisu mogli potrošiti novac koji su ponijeli. Treba se više okrenuti pružanju usluga. Hrvatsku je priroda postavila na mjesto gdje može biti regionalno sjedište. Hrvatska sama po sebi nije atraktivno tržište – radi se samo o 4 milijuna i 400 tisuća stanovnika, uglavnom sa srednjim i nižim primanjima. Ali, ako se Hrvatsku gledao kao središte područja koje se proteže na sjever i jug, onda se radi o 400 milijuna ljudi”.
Hrvatska je, dakle, izvanredno regionalno sjedište za poslovne pothvate – naglasio je gospodin Channell. Ako je tako - upitali smo ga kakvi su izgledi otvaranja direktnih avionskih letova između Sjedinjenih Država i Hrvatske? Odgovorio mu je da su veliki izgledi da će Delta Airlines otvoriti liniju za Hrvatsku i to iz New Yorka, ali nije precizirao kad.
Među sudionicima panela bio je i Dr. Ante Babić, hrvatski državni tajnik, koji je na čelu Središnjeg ureda za razvojnu strategiju. Upitali smo ga da ocijeni razinu hrvatsko-američke ekonomske suradnje:“Razina nije zadovoljavajuća. Radi se o svega nekih 200 milijuna dolara, ali se nadamo da će porasti. Razmjena je sama nedovoljna, no s druge strane, što se tiče ulaganja, imamo dosta bolju situaciju i američki su ulagači negdje na četvrtom-petom mjestu".
Upitali smo dr.Babića - koje su glavne prepreke za američka ulaganja u hrvatsku privredu:“Mislim da je prvenstveni razlog taj što Hrvatska još nije dovoljno poznata i mislim da će i ovaj panel poslužiti kako bi pojasnili i približili Hrvatsku i prednosti ulaganja u nju američkom tržištu. Mislim da nije to ničija greška, nego je to jednostavno daleko tržište i za nas je prvenstveno to što imamo veliki udio u trgovini s Europskom unijom, pa su tako i koncentracije naših napora u vanjskoj trgovini usmjereni ka Europskoj uniji. Mađutim i sjevernoameričko tržište je svakako jedno vrlo razvijeno tržište i šteta je ne produbiti suradnju s njim".