Linkovi

'Cassini' na vratima Saturnovog sustava (19/5/04) - 2004-05-18


Što bi dao Galileo Galilej da može danas biti među znanstvenicima koji prate posljednje mjesece prilaska letjelice "Cassini" Saturnu? Gotovo 500 godina nakon što je taj renesansni genij prvi puta uperio svoj vrlo grubi teleskop u planet Saturn, tristotinjak znanstvenika, iz 17 zemalja, spremno je za istraživanje tog planeta, njegovih spektakularnih prstenova i mjeseca pomoću letjelice "Cassini" i njezine sonde "Huygens", vrijednih tri i pol milijarde dolara.

Jučer je "Cassini" prešao svojevrsnu 'granicu' Saturna - gravitacijsku razmeđu nakon koje ovaj planet privlači letjelicu većom silom nego samo Sunce. Ulazak u Saturnovo gravitacijsko polje obilježava početak završnice sedmogodišnjeg putovanja "Cassinija", dugog skoro tri i pol milijarde kilometara.

Prvog srpnja, "Cassini" će početi orbitirati oko Saturna, a šest mjeseci kasnije otpustit će sondu "Huygens", koja će se - usporena padobranom - spustiti na površinu Saturnovog mjeseca Titana. To je svemirsko tijelo čija atmosfera podsjeća na Zemljinu u doba njezine mladosti, a čija površina - smatraju znanstvenici - obiluje organskim spojevima koji se smatraju temeljnim kemijskim prekursorima života.

Tijekom "Cassinijeve" misije kruženja oko Saturna, planirane u trajanju od četiri godine, najveću pažnju, osim samog Saturna, privlači upravo Titan. Otkriven 1655, pod teleskopom holandskog astronoma Christiaana Huygensa, Titan je jedini mjesec u Sunčevom sustavu koji ima atmosferu. S obzirom da je veći od Merkura i Plutona, da orbitira oko Sunca, a ne oko Saturna, Titan bi bio punopravni planet.

Mnogi astronomi smatraju Titan 'poludjelom' verzijom Zemlje. Njegova se atmosfera - jednako kao i Zemljina - temelji na dušiku, a atmosferski pritisak na površini najvjerojatnije je isto tako jednak Zemljinom. No, dok preostatak Zemljine atmosfere uglavnom čini kisik, na Titanu su to organski spojevi poput metana. Upravo bi metan - jedan od 'stakleničkih' plinova - mogao biti zaslužan za postojanje klimatskih i vremenskih promjena na Titanu unatoč majušnoj količinu topline koja mu stiže od Sunca.

XS
SM
MD
LG