U Washingtonu je okončan rad proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Medjunarodnog monetarnog fonda na kojem je sudjelovalo i hrvatsko izaslanstvo.
Prema riječima hrvatskih financijskih stručnjaka, glavni cilj razgovora izaslanstva na ovom skupu bila je sanacija postojećeg deficita koji iznosi 76 posto od ukupnog domaćeg proizvoda, što - izraženo u novcima - iznosi 24 milijarde dolara:
”Mi se možemo nositi s takvim vanjskim dugom pod uvjetom da se dalje ne zadužujemo,” ističe Marina Dalić, državna tajnica u Ministarstvu financija Republike Hrvatske.
”U Hrvatskoj su prisutna dva temeljna problema – relativno velik i neučinkovit javni sektor, te veliki vanjski dug," kazao je novinarima Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke. On ističe da i Medjunarodni monetarni fond traži urgentno djelovanje na sanaciji tako velikog vanjskog duga.
Svjetska banka smatra da, ukoliko se u Hrvatskoj u ovoj i idućoj godini razina tog duga stabilizira na 76 posto ukupnog domaćeg proizvoda, dug od 24 milijarde dolara ne bi smio rasti, te da se to može postići uz odredjenu fiskalnu nagodbu i monetarnu politiku: ”Jednostavnije rečeno – Hrvatska se više ne smije zaduživati,” naglasio je guverner Hrvatske narodne banke.
Inače, hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu razgovaralo je i o novom, trećem po redu, stand-by aranžmanu. Međutim, još se ne može reći da će ga Hrvatska i dobiti. Razgovori će biti nastavljeni 18. svibnja, u Zagrebu.
Svjetska banka je do sada Hrvatskoj dala milijardu i 226 milijuna dolara kroz zajmove, te samo 20 milijuna dolara kao darovnicu, odnosno kroz nepovratna sredstva.
Jedna od ključnih tema na ovom proljetnom zasjedanju Svjetske banke i Medjunarodnog monetarnog fonda bilo je smanjivanje siromaštva u svijetu. Uz to, razmatrana je i održivost dugova u siromašnim zemljama. Tim su povodom objavljeni rezultati istraživanja koji ukazuju da će biti moguće smanjiti broj ekstremno siromašnih u svijetu za polovicu do 2015.godine.
Svjetska banka je objavila informativni dokument pod naslovom 'Svjetski razvojni pokazatelji 2004. godine', prema kojoj je od 1981. do 2001. godine broj ekstremno siromašnih, koji žive od samo jednog dolara dnevno, prepolovljen s 40 na 21 posto svjetskog stanovništva.
U istočnoj Europi i središnjoj Aziji visoka nezaposlenost i smanjenje proizvodnje u mnogim bivšim komunističkim zemljama povećali su postotak krajnje siromašnih s blizu nule, 1981, na šest posto 1999., ali je u posljednjih nekoliko godina taj postotak u opadanju - kaže se u toj informaciji.
Za Hrvatsku je Svjetska banka imala podatke samo za 2000. godinu. Te je godine s manje od jednog dolara dnevno u Hrvatskoj živjelo manje od dva posto stanovništva. S manje od dva dolara, također, je živjelo manje od dva posto hrvatskog stanovništva.
Prema informacijama Svjetske banke, između 1990. i 2002. godine, 20 posto najsiromašnijih Hrvata imalo je udio od 8.3 posto u bruto domaćem proizvodu. Istodobno je najbogatijih 20 posto Hrvata imalo udio od 39.6 posto bruto domaćeg proizvoda.