Uoči proširenja EU, ekonomisti upozoravaju na veliku razliku između tzv. "stare i nove Europe", računajući da će za novopridošlim državama za dostizanje sadašnjeg stupanja razvoja 15 Unijinih članica trebati desetljeća.
Poljskoj će trebati čitava duga četiri desetljeća a ostalim državama – pristupnicama u EU 15 do 30 godina da dostignu stupanj razvijenosti sadašnje Unije 15 članica, izjavio je glavni ekonomist Europske banke za obnovu i razvoj William Buiten. Banka, čiji je osnovni zadatak strateško investiranje u razvoj novih demokracija u srednjoj i istočnoj Europi, najveći je pojedinačni ulagač u ovaj prostor. Banka je angažirana u 27 tranzicijskih zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, kao i u države središnje Azije. Ova banka smješta Hrvatsku, radi razvijenosti gospodarstva i tradicionalnih poslovnih veza, u okvir srednjeeuropskih država, dok kandidate Bugarsku i Rumunsku te ostale zemlje zapadnog Balkana tretira kao istočnoeuropske ekonomije.
Korist će osjetiti tek slijedeće generacije
Prema bančinim prognozama širenje Unije donijet će, ali tek dugoročno, koristi novim članicama, nacionalni će se dohodak povećavati, ali za to nisu potrebne tek godine, već generacije, ocijenio je Buiten. Poljska je najteži i najveći problem. Unatoč optimističkim podacima o visokom privrednom rastu od čak šest posto, u Banci ne očekuju da će napredak ići brzo. Stoga kao moguću godinu u kojoj će Poljska dostići današnji statistički Unijin prosjek spominju daleku 2045! Analitičari se pri tome pozivaju na iskustva ranijih proširenja slabije razvijenim zemaljama. Primjer Grčke, Španjolske i Portugala kazuje da su se zemlje u prvim godinama članstva u Uniji oslanjale više na sredstva solidarne pomoći nego li na rezultate vlastitog napretka. Pristup sredstvima solidarnih fondova usporiti će razvoj a postoji opasnost, upozoravaju u Europskoj banci za obnovu i razvoj, da se zemlje više oslanjaju na pomoć sa strane nego li na dugoročne rezultate ekonomskih reformi.