Linkovi

Studija: Daljnje zaduživanje Hrvatsku vodi u bankrot (18/4/04) - 2004-04-17


Daljnje zaduživanje Hrvatsku vodi u bankrot, alarmantno je upozorenje bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije. Ekonomsku situaciju u Hrvatskoj Institut je analizirao za potrebe Ureda hrvatskog predsjednika Stipe Mesića.

Kao i Međunarodni monetarni fond s kojim vlada pregovara o novom stand-by aranžmanu, i bečki Institut za međunarodne ekonomske studije upozorava na potrebu zaustavljanja i smanjivanja hrvatskog vanjskog duga. Ako bude rastao po prosječnoj stopi od 7 do 8 posto iduće tri godine, doseći će razinu bruto društvenog proizvoda, smatra Vladimir Gligorov, jedan od autora ekonomske analize za Hrvatsku.

"Obično se smatra, makar tu ne postoji neka očigledna suglasnost, da je dug koji je veći od 60 posto bruto domaćeg proizvoda zabrinjavajući. U Hrvatskoj je dug prošle godine bio iznad 80 posto. To je, po svemu sudeći, jedna zabrinjavajuća činjenica, rekao je gospodin Gligorov.

Hrvatski vanjski dug iznosi 24 milijarde dolara, preko 80 posto bruto društvenog proizvoda predviđenog za ovu godinu. Procjenjuje se da bi se do kraja 2004. vanjski dug mogao popeti na 28 milijardi dolara. Istraživači Bečkog instituta procjenjuju da država za sada nema problema s likvidnošću, ali bi mogla imati sa solventnošću, u slučaju da se trend rasta vanjskog duga nastavi. Upozoravaju na rastući trend otplate duga, koji trenutno iznosi oko 25 posto bruto društvenog proizvoda. "To je već jedna zona zabrinjavajućeg nivoa. Kada bi to išlo preko 30 posto, to bi već bio znak ekstremne ili jake zaduženosti," kazao je gospodin Gligorov.

Glavni generator rasta vanjskog duga su javne investicije, privatna potrošnja i fiskalni deficit, čiju visinu analitičari Bečkog instituta smatraju neodrživom. Kao moguća rješenja navode nastavak restriktivne monetarne i fiskalne politike, smanjenje stope rasta, porast izvoza, produktivnosti i konkurentnosti, što podrazumijeva korekcije putem tečaja ili plaća.

XS
SM
MD
LG