Trilobiti - primitivni ljuskari, jedne od najranijih životinja u fosilnim nalazima - možda potječu iz dijela svijeta koji je danas poznat po svojoj negostoljubivosti prema životu - ogromne hladne tundre Sibira.
Taj je nalaz jedan od zaključaka dvogodišnje studije geologa sa Sveučilišta Floride i Sveučilišta Kentuckyja, objavljene u internetskom izdanju časopisa "London Journal of the Geological Society".
Usporedivši odvojene i naizgled nepovezane nalaze o evoluciji trilobita i geološkoj povijesti zemlje, znanstvenici su zaključili da su se prekursori današnjih kontinenata počeli odvajati od ogromnog superkontinenta na Južnom polu prije oko 580 milijuna godina.
Slijedećih 80 milijuna godina, te su se kopnene mase pomicale prema sjeveru, prema ekvatoru. To je znatno sporije od još uvijek važeće teorije po kojoj su kontinenti putovali samo 15 milijuna godina.
Tijekom tog sporog putovanja ka sjeveru, trilobiti - predšasnici današnjih školjkaša i rakova - nastali su na području današnjeg Sibira, u vrijeme kada je on bio samostalni kontinent, odvojen od Azije, i kada se nalazio znatno južnije nego što je danas.
Kako sugeriraju najnovije analize, trilobiti su se razvili u Sibiru milijune godina ranije nego što se pojavljuju u fosilnim ostacima. Prema voditeljima studije Joeu Meertu i Bruceu Liebermanu, njihova je pojava možda bila iskra koja je pokrenula kambrijsku radijaciju, odnosno 'veliki prasak' u životinjskom svijetu, koji se dogodio prije oko 543 milijuna godina.