Dnevnik Christian Science Monitor u jutrošnjem se izdanju pita "Tko u Iraku broji civilne žrtve?" Iako je, kako piše "Monitor", nemoguće točno reći koliko je civila stradalo tijekom rata i do sada u okupaciji Iraka, postojeće procjene humanitarnih organizacija, pokazuju da su žrtve bile prilično velike. Prema jednoj skupini britanskih i američkih znanstvenika, od početka rata 19. ožujka 2003. do danas stradalo je između 8.700 i 10.600 civila. Točno utvrđivanje broja civilnih žrtava važno je, piše "Monitor", ne samo zato jer danas međunarodni standardi zaštite civila u oružanim sukobima postaju sve važniji, već i zato jer, u doba televizije, civilne žrtve mogu imati vrlo veliki strateški efekt na neki sukob.
Svi vodeći američki dnevni listovi jutros bilježe odluku Bijele kuće da dozvoli svjedočenje savjetnice za nacionalnu sigurnost Condoleeze Rice pred komisijom koja istražuje napade od 11. rujna. Ova odluka – piše "New York Times" – pokazuje da je Bijela kuća shvatila da postoji veliki i trajni interes javnosti za ovu istragu. "USA Today" donosi analizu, koja kaže: "Ova kapitulacija Bijeloj kući može pomoći da pobije glasine da nešto skriva, no zapravo nije imala drugog izbora, pogotovo nakon što je gospođa Rice u nizu intervjua napala tvrdnje bivšeg savjetnika za terorizam Richarda Clarkea da je administracija bila previše koncentrirana na Saddama Husseina, a premalo na al-Qaidu."
"Washington Post" bilježi najnoviji sukob na američkoj predizbornoj sceni, koji je izbio oko – cijene benzina. S obzirom da su cijene benzina došle na rekordnu razinu, demokratski predsjednički kandidat, senator John Kerry predstavio je javnosti svoj plan za smanjenje ovog udara na džep potrošača. Senator je izjavio da bi Washington trebao vršiti veći pritisak na proizvođače nafte da smanje cijene, te da bi trebao obustaviti punjenje američkih naftnih rezervi. Izborni stožer predsjednika Busha odmah je odgovorio da je senator Kerry u Senatu jedanaest puta glasao za povećanje poreza na benzin.