Prva obljetnica početka rata u Iraku pokazala je da će nacionalna sigurnost i vanjska politika ostati u središtu zanimanja u američkoj predizbornoj kampanji. Naš novinar potražio je odgovor na pitanje – kako bi pitanja nacionalne sigurnosti mogla utjecati na kampanje predsjednika Busha i njegovog najizglednijeg demokratskog protukandidata, senatora Johna Kerrya.
Za predsjednika, prva obljetnica rata u Iraku bila je prilika da podsjeti glasače na svoje postupke u borbi protiv terorizma i zaštiti nacionalne sigurnosti. "Rat protiv terora nije samo prazna fraza, već neizbježno zanimanje naše generacije. Teroriste vrijeđa ne samo naša politika, već i samo postojanje naše slobodne nacije".
Ankete pokazuju da predsjednik Bush, iako mu popularnost pada, još uvijek uživa znatno povjerenje javnosti kada je u pitanju rat protiv terora. To predstavlja izazov za senatora Johna Kerrya, koji je obećao da će prozvati predsjednika i po pitanju rata protiv terorizma i Iraka. "U Iraku smo u nezavidnoj situaciji. Bijela kuća se ipak i dalje tvrdoglavo drži neuspjele jednostrane politike, koja od nas udaljava potencijalne važne dugogodišnje saveznike".
U predsjednikovom izbornom stožeru kažu da su predsjednikovi postupci na polju nacionalne sigurnosti njegova najveća prednost. Istovremeno, dopredsjednik Cheney i drugi vodeći republikanci počeli su kritizirati senatora Kerrya, uključujući njegovo senatsko izjašnjavanje protiv prvog rata u Perzijskom zaljevu."Da je o tome trebao odlučivati senator Kerry, Saddam Hussein bi i danas bio na vlasti u Iraku. Zapravo, vjerojatno bi vladao i Kuvajtom".
Mnogi politički analitičari vjeruju da će predizborne rasprave o nacionalnoj sigurnosti ići u prilog predsjedniku Bushu na dolazećim izborima. Zato su, kažu upućeni, demokrati na stranačkim izborima povjerenje poklonili senatoru Kerryu, odlikovanom veteranu vijetnamskog rata s višegodišnjim iskustvom u vanjskoj i unutarnjoj politici.
Norman Ornstein prati političke trendove za institut American Enterprise. Kako kaže, demokrati su već na početku zaključili da im treba kandidat koji se može suprotstaviti predsjedniku upravo na polju nacionalne sigurnosti i vanjske politike."Među demokratima se osjeća određena ranjivost. Svi su svjesni da na svijetu postoji zlo i zli ljudi koji žele napasti našu snagu u našoj domovini. Zato su danas, možda čak više nego u doba hladnog rata, za predsjedničke kandidate posebno važni njihovi stavovi o nacionalnoj sigurnosti".
Politički stratezi prognoziraju da će predsjednikov izborni stožer nastaviti naglašavati njegovu ulogu vrhovnog zapovjednika vojnih snaga sve do izbora u studenom. Povijest je do sada pokazala da su ratnodopski predsjednici obično uspijevali izboriti još jedan mandat. Izuzetak koji potvrđuje pravilo bio je Lyndon Johnson, koji je odustao od kandidature za drugi mandat 1968. zbog sve većeg protivljenja javnosti ratu u Vijetnamu.