Kriv pristup Europske unije i nedostatak perspektive temeljni su problemi zapadnog Balkana - tvrdi Gerald Knaus, direktor njemačke ne-vladine udruge Inicijativa za europsku sigurnost.
Gerald Knaus dugo upozorava na greške međunarodne zajednice na zapadnom Balkanu, kojeg još uvijek nema u dugoročnim razvojnim projektima Europske unije. U razgovoru za Glas Amerike, Gerald Knaus je rekao da Unija - koja će za nešto više od mjesec dana primiti u članstvo deset država - ima krivi pristup jugoistoku Europe.
Zemlje regije nalaze se na dva različita kolosjeka: na jednom su Hrvatska, Rumunjska i Bugarska - koje znaju da su na putu prema Uniji - a na drugom su kolosjeku sve ostale zemlje regije. "Europska unija nije odgovorila na pitanje kako se vlak u kojem su te, ostale zemlje prebacuje na prvi kolosjek" - kaže naš sugovornik.
Gerald Knaus tvrdi da je u tim zemljama, gdje je stopa neuposlenosti vrlo visoka, sve očitiji nedostatak perspektive jer nema inozemnih ulaganja niti povjerenja u državne institucije.
"Ljude ne čini agresivnima siromaštvo, već osjećaj da klize unatrag" - kaže Gerald Knaus, izvršni direktor njemačke ne-vladine organizacije Inicijativa za europsku sigurnost. To se - dodaje on - jasno pokazalo ovih dana u Kosovskoj Mitrovici, kao i na nedavnim izborima u Srbiji. Slična je situacija u Bosni i Hercegovini, ali Gerald Knaus ne vjeruje da će tamo doći do nasilja kao na Kosovu i u Srbiji.
"U Bosni imamo imploziju sistema, ljudi ne znaju što da rade, pa je sve prepušteno međunarodnoj zajednici" - kaže naš sugovornik. On smatra da su Hrvatska i Makedonija, koje je Europska unija svojedobno odgovarala da apliciraju za članstvo, napravile značajan iskorak, zakucavši na vrata Unije i izrazivši želju da postanu članice.
"Ako Hrvatska uspije, to će naravno biti dobro za nju, ali će to biti i signal za regiju" - kaže Gerald Knaus. "Ako uspije i Makedonija, što je po mom mišljenju od ključne važnosti, to će biti primjer Srbiji" - kaže ovaj njemački stručnjak za Balkan.
Hrvatska, Makedonija, Turska, Bugarska i Rumunjska bili bi kandidati za drugi krug proširenja. "Time bi se ostalim državama europskog jugoistoka poslala jasna poruka, a Europska bi Unija shvatila da na Balkanu nema niti stvarnih vojnih a niti stvarnih sigurnosnih problema, već se ekonomski problemi - zbog njihova nerješavanja - pretvaraju u sigurnosne, čega smo upravo svjedoci na Kosovu" - kaže Gerald Knaus.