Nekada davno, postojalo je samo nekoliko ljudskih jezika - možda samo jedan. Ako je tako, onda je svih 6 tisuća jezika, koliko ih se govori u današnjem svijetu, poteklo od tog lingvističkog pretka. Kad bi se moglo rekonstruirati obiteljsko stablo ljudskog jezika, s datiranjem razgranjenja, otvorio bi se potpuno novi pogled na povijest ljudske vrste. No, po mišljenju mnogih stručnjaka, šanse za stvaranje takvog razvojnog stabla praktički su jednake nuli. Jezici se mijenjaju toliko brzo, ističu lingvisti, da se njihova genealogija može pratiti unatrag tek par tisuća godina.
No, ovaj problem lingvista privukao je pažnju nove vrste znanstvenika, koji se nadaju uspjehu. To su biolozi, koji su stvorili vrlo sofisticirane matematičke modele za izradu obiteljskih stabala gena i vrsta. S obzirom da isti problemi muče i genetsko obiteljsko stablo, kao i ono jezika, biolozi su uvjereni da će njihova matematička pomagala funkcionirati i kod jezika.
Izlet biologa na polje lingvista rezultirao je rekonstrukcijom razvojnog stabla indoeuropskih jezika, koje je izradio dr. Russell Gray, evolucijski biolog Sveučilišta Auckland, u Novom Zelandu. Njegovo stablo uključuje i iščezle jezike, poput hetitskog iz drevne Turske, te tokharskog iz središnje Azije, kao i indijske jezike i iranski jezik u jednoj glavnoj grani, a sve europske jezike, osim baskijskog, u drugoj.
Rezultati dr. Graya imaju velike implikacije ne samo za lingviste, nego i za arheologe. Oblik njegovog razvojnog stabla nije iznenađenje - ono razvrstava indoeuropske jezike na gotovo isti način kao što su to učinili lingvisti, koristeći konvencionalne metode usporedbe jezika. Ono što iznenađuje su vremenske odrednice uz razgranjenja, koje su značajno starije.
Prema dr. Grayu, prajezik - protoindoeuropski - postojao je prije oko 8700 godina, možda čak i čitavih 10 tisuća godina. Lingvisti su taj jezik postavili u razdoblje od prije 6 tisuća godina, tvrdeći da se proširio putem ratnika iz ruskih stepa. Vremenski period dr. Graya poklapa se s drugom lingvističkom teorijom, prema kojoj se protoindoeuropski jezik proširio ne ratovanjem, nego poljoprivredom, prije 10 do 8 tisuća godina.