U kontroverzi oko zakonitosti sklapanja braka homoseksualnih parova, u Sjedinjenim Državama, jedan od argumenata protivnika istospolnih brakova poziva se na zoologiju: to je neprirodno sparivanje i, kao takvo, treba biti zabranjeno. No, jedno nedavno znanstveno istraživanje pokazuje da je homoseksualno ponašanje ustvari široko rasprostranjeno u životinjskom svijetu.
Ovo je zvuk udvaranja pingvina u zoološkom vrtu u njujorškom Central Parku - u takozvanom ekstatičnom ponašanju, s pljeskanjem krilima, poskakivanjem i preplitanjem vratova, pingvini stvaraju i stalno ojačavaju dugoročnu vezu s partnerom s kojim će napraviti gnijezdo i odgajati podmladak.
Uposlenik zoološkog vrta koji se brine za pingvine, Rob Gramzay, pokazuje na jedan par pingvina, čije je ponašanje posebice ekstatično: "Evo, onaj tamo je Silo. A malo dalje, na desno, je Roy. A, tu sa strane je Tango. Ona je njihova kćerka."
Roy i Silo su mužjaci, koji već šest godina pokazuju interes sparivanja samo jedan za drugoga i svake godine grade gnijezdo. Najčešće su u gnijezdo stavljali kamen i brižno ga čuvali i skrbili, čekajući mladunče. Kako pingvinski parovi uglavnom imaju dva jaja, od kojih jedno odbace, a staraju se samo o drugome, staratelj je odlučio jedno od takvih odbačenih jaja ponuditi Royu i Silou na skrb. Oni su brižno čuvali i grijali jaje do izlijeganja, a potom kao najpredaniji roditelji othranili Tango.
Ovi su pingvini samo jedna oko, kako se procjenjuje, 450 životinjskih vrsta koje pokazuju homoseksualno ponašanje. Profesor Franz de Wall na čelu je Centra za studij primata pri sveučilištu Emory, u Atlanti. On kaže: "Takvo se ponašanje vidi kod slonova, kod žirafa, konja, a, posebice, kod dupina. I kod mnogih vrsta ptica je opisano stvaranje istospolnih parova - recimo, kod gusaka. Mislim da bi bilo teško naći životinje kod kojih je homoseksualno ponašanje potpuno nepostojeće."
Prema profesoru de Waalu, nepostojećim - barem do nedavno - može se opisati nepristrano znanstveno istraživanje takvog ponašanja među životinjama, posebice u Sjedinjenim Državama: "Amerikanci su vrlo stidljivi kada se govori o seksu, u usporedbi s većinom drugih naroda u svijetu. Prema tome i američki znanstvenici oklijevaju govoriti o seksu kod životinja. Radije, recimo, opišu ponašanje dviju ženki kao 'uzajamno vrlo nježno'. Stvari su redovito opisivane eufemizmima, a informacije o seksu među životinjama istog spola jednostavno su ignorirane."
No, profesoru de Waalu, kao znanstveniku koji se specijalizirao za ponašanje primata, dobro je poznato da seks nema samo reproduktivnu svrhu. Bonobo majmuni - genetski vrlo bliski čovjeku - seksom održavaju svoju čitavu društvenu strukturu: ono što je kod drugih primata biskanje i čišćenje buha, a kod ljudi, recimo, rukovanje, to je kod bonoba - seks, koji predstavlja pozitivno, nježno ponašanje.
Za Marlenu Zuk, profesoricu biologije na Sveučilištu Californije i autoricu knjige "Seksualni odabir: što možemo od životinja naučiti o seksu, a što ne", seksualno ponašanje životinja - i hetero- i homoseksualno - pokazuje da ono često znači više od same reprodukcije:
"Kod ljudi, uvijek govorimo da je to dio nježnosti i skrbnosti, te općenito dio veze između dvoje ljudi. Seks se ne povezuje redovito sa željom za imanje djece. Postoje i seksualni kontakti koji uopće ne uključuju sam seksualni čin. Kod životinja, jednako kao i kod ljudi, seks je jedan od načina uspostave odnosa s nekim drugim."
Nitko ne kaže da bi ljudi trebali svoje društveno ponašanje izvoditi izravno iz ponašanja životinja. No, činjenica je da je sparivanje istospolnih parova u prirodi potpuno uobičajeno … što donosi i korisnu znanstvenu perspektivu emocijama nabijenoj raspravi o homoseksualnim brakovima.