Gotovo godinu dana nakon početka rata u Iraku, anketa provedena u nekoliko zemalja pokazala je da još uvijek postoji neslaganje s američkom vanjskom politikom. Prema rezultatima ankete, Amerikanci rat u Iraku i dalje vide u znatno drugačijem svjetlu od stanovnika Rusije, nekoliko pretežito muslimanskih i nekoliko zapadnoeuropskih zemalja.
Anketa koju je proveo Centar Pew pokazala je da je podrška za Sjedinjene Države u Europi oslabila od svibnja prošle godine, iako je u muslimanskim zemaljama manje "mržnje" prema američkoj politici. U jučer objavljenom izvještaju, oko 60 posto Amerikanaca kaže da i dalje podržava rat u Iraku. U svibnju prošle godine, kada je predsjednik Bush objavio kraj glavnih borbenih operacija u Iraku, rat je podržavalo 74 posto Amerikanaca. U istom razdoblju u Britaniji, podrška za rat u Iraku pala je dramatično – sa 61 na 43 post.
U zemljama koje ne podržavaju rat prisutna je skepsa glede motiva iza američkih nastojanja u Iraku. Anketa je pokazala da većina Francuza, Jordanaca, Marokanaca, Pakistanaca i Turaka smatra da Sjedinjene Države koriste taj rat da bi kontrolirale srednjoistočnu naftu i dominirale svijetom. Nakon objavljivanja izvještaja o anketi u Washingtonu, direktor Centra Pew Andrew Kohut izjavio je da rezultati pokazuju razilaženje između zapadnih i muslimanskih zemalja oko čelništva Saddama Husseina.
"Unatoč kritikama na račun tog rata, zapadna javnost barem vjeruje da će iračkom narodu, dugoročno gledano, biti bolje bez Saddama Husseina. Vrlo nas je iznenadilo da muslimanska javnost misli posve drugačije. Većina ispitanika vjeruje da će Iračanima biti gore, ili u najmanju ruku nisu sigurni što da misle," rekao je gospodin Kohut.
Anketa je također pokazala da postoje duboka razilaženja između Amerikanaca i stanovnika drugih zemalja oko toga je li rat u Iraku pomogao ili otežao rat protiv terorizma. Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright predsjedavala je ovim projektom Centra Pew. Kako je rekla, unatoč ohrabrujućim znakovima da se ameirčka politika u muslimanskim zemljama danas doživljava nešto pozitivnije, ipak postoje određeni zabrinjavajući trendovi.
"Zabrinjavajuće je da jedino Amerikanci od svih ispitanika vjeruju da je rat u Iraku pomogao, a ne otežao borbu protiv al-Qaide. Također zabrinjava činjenica da je sukob u Iraku naveo svaku od zemalja obuhvaćenih istraživanjem da izgubi povjerenje u američku iskrenost i predanost demokraciji," rekla je gospođa Albright.
Iako mnogi izražavaju sumnje o motivima iza rata u Iraku, u nekoliko zemalja podrška za američki rat protiv terorizma ponešto je porasla. To je posebno vidljivo u Rusiji, gdje je ta podrška od svibnja prošle godine porasla s 51 na 73 posto. Kurt Campbell, stručnjak za sigurnosna pitanja pri Centru za strateške i međunarodne studije, kaže da mnogi ispitanici doživljavaju rat u Iraku kao odvojen od rata protiv terorizma.
"Mislim da na se globalnom planu rat protiv terorizma više odvaja od rata u Iraku nego što se to čini u Sjedinjenim Državama, zbog očitih političkih i drugih razloga. To se vidi i u ovom izvještaju," kazao je gospodin Campbell.
Unatoč velikim razilaženjima oko rata protiv Iraka, postoji široko slaganje oko toga koliko još treba učiniti. Velika većina ispitanika u svim zemljama kaže da će trebati više od godine dana da bi se u Iraku uspostavila stabilna vlada.