Na jučerašnjem panelu Glasa Amerike o haaškom Tribunalu, veleposlanik Pierre-Richard Prosper je predstavio i plan okončanja njegova djelovanja – kako ga vidi američka diplomacija. Sudionici panela “Haaški tribunal – Značaj i Pogreške” također su ocijenili uspjehe dosadašnjeg rada tribunala.
Do razdoblja između 2008. I 2010., Tribunal bi se trebao koncentrirati na točno određen broj glavnih slučajeva, prepuštajući optuženike iz “srednjeg i nižeg ešalona” lokalnim sudovima. Međunarodna zajednica će, rekao je veleposlanik Pierre-Richard Prosper, nastaviti s podrškom Tribunalu, ali i lokalnim sudovima koji će početi procesuirati optuženike za ratne zločine.
"Rad Tribunala može se i produžiti"
No prije svega najvažnije je da države regije nastave surađivati s tribunalom. "Vjerujemo da je preostalo tek nekoliko manjih koraka koji se trebaju poduzeti. Vrlo smo blizu, nalazimo se vrlo blizu cilju – i tu mislim na svaku od država regije. One trebaju odlučiti u kojem će smjeru krenuti. Jeste li spremni izručiti preostale optuženike – i krenuti putem mira i integracija - ili želite nastaviti s ekonomskom stagnacijom i nestabilnošću cijele regije? Izbor je na vama " - rekao je Pierre-Richard Prosper.
I okončanje djelatnosti Tribunala - u razdoblju između 2008. i 2010. – ovisi o suradnji država regije. “To prvenstveno ovisi o izručenju trojice najvažnijih optuženika – Karadžića, Mladića i Gotovine. Samo postojanje tribunala može se i produžiti, ovisno o tome kada će glavni okrivljeni biti na raspolaganju haaškom sudu” – rekao je veleposlanik Prosper. On je spomenuo primjer Hrvatske iz koje su prošli tjedan dvojica optuženih generala dragovoljno otišla u Den Haag.
Bang Jensen: Kritičari tribunala nisu ponudili njegovu alternativu
Panel Glasa Amerike bio je prilika da se razmotre i postignuća haaškog Tribunala koji je osnovan prije jedanaest godina. Nina Bang Jensen, izvršna direktorica Koalicije za međunarodnu pravdu, organizacije koja lobira za kažnjavanje ratnih zločina te pruža profesionalnu pomoć Tribunalu o tome je rekla:
"Tribunal je ispunio neke od svojih ciljeva, no treba još raditi kako bi svi bili ispunjeni. Pravni cilj koji se sastojao u uspostavljanju pravednog sudskog postupka i vođenju postupka na primjeran način je svakako postignut. Što se tiče potencijala suda da doprinese miru i sigurnosti regije – moramo još pričekati, te vidjeti hoće li i to biti ostvareno."
Kritičari Tribunala, iz svih zemalja regije, često navode njegovu navodnu pristranost, navodnu političku prirodu te njegovu sporost. “Haaški je tribunal spor, to je istina, ali što se drugih kritika tiče” – kaže Nina Bang Jensen – “njegovi protivnici bi nam trebali objasniti koja je njegova alternativa”. Jer, rekla je ova američka pravnica – “1993., a niti danas, u regiji često ne postoji politička volja da se sudi za ratne zločine, ako su počinitelji iz vlastitog naroda.”
Prosper: Zalažemo se da se što više slučajeva prepusti lokalnom pravosuđu
I Nina Bang Jensen i veleposlanik Pierre-Richard Prosper naveli su kao pozitivan primjer Hrvatsku u kojoj su u tijeku, ili su završena, suđenja za ratne zločine koje su počinili hrvatski vojnici. Veleposlanik Prosper rekao je da se američka vlada zalaže da se što više sudskih slučajeva ove vrste prepusti lokalnom pravosuđu.
On je također komentirao kritike iz regije u vezi američkog zahtjeva da se vojnici Sjedinjenih Država izuzmu iz nadležnosti međunarodnog kaznenog suda, dok Washington vrši pritisak da se haaškom Tribunalu izručuju optuženici za ratne zločine. Radi se o razlici između institucija – Međunarodnog kaznenog suda i haaškog Tribunala, rekao je veleposlanik Prosper.
"Haaški tribunal je osnovalo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda. Vijeće je smatralo da se mora reagirati na ratne zločine u regiji, kako bi se uspostavili mir i stabilnost. Međunarodni kazneni sud je osnovan međunarodnopravnim sporazumom i države mu mogu, ali i ne moraju pristupiti. Znači ovaj sud nije osnovan odlukom Vijeća sigurnosti. Naša je zemlja odlučila da ne pristupi Međunarodnom kaznenom sudu. Naše su nas saveznice, pogotovo europske zemlje, ohrabrivale da zaključimo bilateralne sporazume u vezi članka 98., odnosno da tražimo za naše građane pravni imunitet pred Međunarodnim kaznenim sudom. To je u skladu sa sporazumom kojim se osniva taj sud."
"Poštujemo pravo drugih država da se pridruže Međunarodnom kaznenom sudu, ali očekujemo da se poštuje i naše pravo da ne budemo njegovi članovi” – rekao je veleposlanik Pierre-Richard Prosper, dodajući da između Europe i Amerike ne postoje razlike kada je u pitanju načelo kažnjavanja ratnih zločina. "Jedino što mi smatramo da te zločine trebaju kažnjavati domaći a ne međunarodni sudovi” – rekao je američki diplomat.