Hrvatsku očekuje opsežna reforma pravosuđa. U tom poslu pomažu joj i američki pravnici. O hrvatskim potrebama na ovom području nedavno je u Zagrebu s ministricom pravosuđa Vesnom Škare Ožbolt razgovarala Elizabeth Andersen, direktorica Pravne inicijative za Središnju i istočnu Europu. Gospođu Andersen posjetili smo u sjedištu Američke odvjetničke komore u Washingtonu.
Američka odvjetnička komora u posljednjih deset godina u Hrvatskoj je organizirala niz programa kojima je cilj osnažiti pravnu državu te reformirati i modernizirati sudstvo. Međutim, kad se spomene reforma sudstva, često se jedino misli na kompjuterizaciju ili na gradnju novih zgrada, odnosno proširivanje postojećih. Izazov je, naravno, znatno opsežniji – kaže Elizabeth Andersen.
"Reforma sudstva ima niz aspekata. Tu su naravno praktične stvari, poput uvođenja kompjutera ili bolje organizacije sudske dokumentacije, kako bi sudovi postali efikasniji. No, reforma sudstva znači i bolje obrazovanje sudaca. Ona uključuje i jačanje njihova integriteta, jačanje sudačke etike. Reforma sudstva podrazumjeva također bolje komuniciranje s javnošću – da ona razumije što se promijenilo na sudu - te da ima veće povjerenje u sudstvo. Reforma sudstva treba obuhvatiti sve ove aspekte."
Pravna inicijativa Američke odvjetničke komore - 'pro bono' angažman vrijedan 180 milijuna dolara
Pravna inicijativa Američke odvjetničke komore za Središnju i Istočnu Europu djeluje u 23 zemlje – mahom državama bivšeg komunističkog bloka, ali odnedavno i u četiri zemlje Srednjeg istoka. Riječ je o “pro bono projektu” Američke odvjetničke komore, što znači da američki pravnici koji pomažu kolegama u inozemstvu svoj rad ne naplaćuju. Od 1990. godine, kada je Pravna inicijativa osnovana, novčana vrijednost ovakvog dragovoljnog angažmana više od pet tisuća američkih sudaca i odvjetnika procjenjuje se na više od 180 milijuna dolara.
Elizabeth Andersen najavila je da će američki odvjetnici u Hrvatskoj raditi i na pripremi suđenja za ratne zločine: "Kako Hrvatska želi da se neki slučajevi iz den Haaga vrate u hrvatsku nadležnost, planiramo program koji će imati dva cilja. Prvo, točno objasniti javnosti što se događa u ovim često složenim slučajevima. Tu će se naglasak staviti na edukaciju novinara. Drugo, pomoći ćemo u organizaciji dodatnog obrazovanja sudaca i odvjetnika. Jer, problematika ratnih zločina u sudnicu uvodi nove materijalne, a i procesnopravne elemente, a tu su i elementi međunarodnog ratnog prava. Sucima i odvjetnicima koji će se baviti ovim slučajevima vjerojatno će trebati dodatno obrazovanje."
Elizabeth Andersen, direktorica Pravne inicijative za Srednju i Istočnu Europu kaže da je posebno važno javnosti objasniti što sudovi rade i kako obavljaju svoj posao. “Povjerenje u sudove dosta je nisko u većini bivših komunističkih država. Ne postoji tradicija otvorenosti i transparentnosti” – kaže gospođa Andersen. "Sudove treba otvoriti javnosti. Treba angažirati glasnogovornike koji će biti u stanju objasniti što se na sudu događa, presude treba dati na uvid javnosti. Pravnici trebaju naučiti kako laicima objasniti što se na suđenju događa, a novinari se trebaju bolje obrazovati kako bi razumjeli tijek sudskog postupka."