Linkovi

Položaj Amerike u svijetu (8/3/04) - 2004-03-07


Uvjeti novih – do sada nepoznatih – opasnosti u svijetu, te činjenica da su Sjedinjene Države jedina preostala globalna sila, nameću Washingtonu potrebu prilagođavanja vanjske politike s novonastalim odnosima. O “Položaju Amerike u svijetu” u Kongresnoj su knjižnici ovoga tjedna govorili savjetnik predsjednika Jima Cartera za državnu sigurnost - Zbigniew Brzezinski, savjetnik za državnu sigurnost u administraciji predsjednika Geralda Forda i Georgea Busha starijeg – Brent Scowcroft, te pomoćnik državnog tajnika u administracijama predsjednika Jimmyja Cartera i Billa Clintona Richard Holbrooke.

Sigurnost koju su Sjedinjene Države, zaštićene s dva oceana, uživale dvjesto godina - stvar je prošlosti. Ako se sigurnost želi ponovno uspostaviti, onda se ne smije biti opsjednut jednom jedinom apokaliptičnom prijetnjom – terizmom, upozorio je Zbigniew Brzezinski.

“Bojim se da kao zemlja klizimo ka paničnoj, gotovo paranoičnoj viziji svijeta. Preuveličavamo svoje strahove, a potcjenjujemo mjeru u kojoj naša nacionalna nesigurnost postaje trajno stanje. … Ako želimo ojačati sigurnost, onda moramo predvoditi – i suradnjom i usmjeravanjem – globalne aspiracije ka zajedničkim ciljevima,” kazao je gospodin Brzezinski.

To se sada ne čini, jer su Amerikanci preokupirani jednodimenzionalnom opasnošću – terorizmom, na koji ih se podsjeća svakodnevno, što ne potiče ozbiljno, racionalno razmišljanje. Gospodin Brzezinski navodi primjer svjetlećih natpisa iznad američkih autocesta na kojima piše “Prijavite svaku sumnjivu aktivnost”. Što to treba prijaviti, koga i komu – pita se bivši savjetnik za državnu sigurnost, napominjući da ga to podsjeća na sovjetski staljinizam. On, međutim, ne spori da opasnost od terorizma postoji, niti potrebu da mu se stane na put. To naglašava i savjetnik za državnu sigurnost u administraciji predsjednika Geralda Forda i Georgea Busha starijeg – Brent Scowcroft, koji smatra da je rat protiv terorizma – usporen, i to zbog rata u Iraku.

“Zbog Iraka i svih drugih stvari kojima se bavimo, nismo se ozbiljno usredotočili na temeljne uzroke terorizma. Terorizam o kojem govorimo nije vezan samo za određeno područje, ili jednu etničku skupinu, nego obuhvaća šire neprijateljsko raspoloženje i odnos prema Zapadu i globalizaciji. Trebamo raditi na pronalaženju najboljeg načina da se suprotstavimo terorizmu u cjelini, a ne usmjeravati se na pojedinačne slučajeve,” kazao je gospodin Scowcroft.

Gospodin Brzezinski pak tvrdi da Amerika globalni rat protiv terorizma - ustvari – ne vodi. Ključno je pitanje tko su teroristi i odakle dolaze, te koje su političke i povjesne okolnosti dovele do njihovog nastanka. Tek tada bi se moglo eliminirati terorizam – tvrdi gospodin Brzezinski.

“Koncept ‘rata protiv terorizma’ na pogrešan način dijagnosticira problem, što može izazvati unutarnje i vanjske opasnosti. Tu činjenicu ne bi trebalo olako odbacivati. Nažalost, koncept ‘rata protiv terorizma’ može se koristiti i u političke svrhe. Tako je predsjednik Bush nedavno, uoči predsjedničkih izbora, sebe nazvao ‘ratnim predsjednikom’, što ga dovodi u vezu s predsjednicima poput Rosevelta u drugom svjetskom ratu, možda i Woodrowa Wilsona, vjerojatno i Lincolna, pa i Georgea Washingtona,” istaknuo je gospodin Brzezinski.

Britanci nisu objavili “rat protiv terorizma”, niti se njihov premijer nije proglasio “ratnim predsjednikom” iako je terorizam u Sjevernoj Irskoj trajao godinama, a to nisu učinili ni Španjolci u slučaju separatista u Baskiji – naglašava Brzezinski.

Uz terorizam, kao novinu na međunarodnoj sceni, sudionici panela u Kongresnoj knjižnici su ukazali i na promjenu koju je izazvao raspad Sovjetskog saveza. Kina sve više postaje međunarodni čimbenik, dok je Rusija postala “nevažna” - čulo se u raspravi.

“Dok sam sudjelovao u pregovorima o Balkanu, te u Ujedinjenim narodima, vidio sam da Rusi stalno pucaju u prazno, te se svaki put povuku nakon što prije toga prijete da će koristiti veto u Vijeću sigurnosti. Pravo veta nikada do kraja nisu ni koristili, jer su znali da ćemo – ako to i učine – ignorirati njihovo veto. Rusija, jednostavno, nije više ozbiljni međunarodni igrač," rekao je.

Hoće li se to promijeniti u sljedećoj generaciji – pitanje je na koje gospodin Hollbrook kaže da ne zna odgovor. S njegovom ocjenom o nevažnosti Rusije nije se, međutim, složio Brent Scowcroft.

“Nipošto ne bih prihvatio ocjenu da je Rusija nebitna. Rusija ima u sadašnjem trenutku zapanjujuću nesposobnost da uporabi silu. Njeno je gospodarstvo na dnu, nedavno su otkrili da nisu u stanju lansirati projektil s podmornice – zbilja su pali nisko. No, Rusija će se oporaviti, raspolaže ogromnimn prirodnim bogatstvom, ima inteligento i obrazovano stanovništvo i ne postavlja se uopće pitanje da će oni opet biti važan čimbenik,” ocijenio je gospodin Scowcroft.

Jedno od pitanja koje je postavljeno sudionicima panela u Kongresnoj knjižnici ticalo se Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno njegove održivosti. Njegov glavni tvorac – Richard Holbrooke – pohvalio je rezultate postignute u Bosni i Hercegovini.

“Daytonski sporazum na snazi je osam i pol godina i on se očito ne raspada. U zemlji vlada mir. Granica između srpskog dijela i bošnjačko-hrvatske federacije – za koju su mnogi predviđali da će biti jako čuvana demilitarizirana zona – sada se može prijeći kao i granična crta između Washingtona i Virginije. Trgovina oživljava … i snage NATO-a su s negdašnjih 60 tisuća sada smanjene na 12 tisuća. Ima, istina, propusta te bi sporazum trebalo preispitati,” kazao je.

Gospodin je Holbrooke naglasio da je problem broj jedan – a on nema nikakve veze sa Daytonom – to što Karadžić i Mladić nisu uhvaćeni. To je – prema Daytonskom sporazumu - trebalo učiniti, ali – prema riječima gospodina Holbrooka “NATO nije bio, blago rečeno, voljan to učiniti.”

XS
SM
MD
LG