Državno tajništvo izdalo je 1. ožujka godišnje Izvješće o strategiji međunarodne kontrole narkotika u svijetu. Čitavo jedno poglavlje izvješća posvećeno je pranju novca i financijskom kriminalu. Izvješće konstatira da Republika Hrvatska u svojoj regiji ne predstavlja niti financijski, a niti centar za pranje novca.
Pranje novca se u Hrvatskoj najvećim dijelom odnosi na djelatnosti povezane s izbjegavanjem poreza, prijevare nastale malverzacijama u privatizaciji te na promet drogama, putem takozvane „Balkanske rute” u Zapadnu Europu. Hrvatska je poduzela korake ka smanjenju financijskog kriminala, međutim oni se uglavnom odnose na donošenje zakona. Tijekom 2003., u Hrvatskoj je zabilježen vrlo mali broj uhićenja i sudskih procesa u vezi pranja novca i financiranja terorista. Do danas, u Hrvatskoj je zabilježen tek jedan slučaj u kojem je krivac za pranje novca osuđen - stoji u izvješću.
Loša suradnja među raznim vladinim agencijama, nedovoljne tehničke sposobnosti policije i tužitelja, općenit nedostatak znanja o tome što je zapravo pranje novca, kako analizirati složeni financijski kriminal, kao i milijun i četristo tisuća neriješenih sudskih slučajeva - sve to otežava napore koje Hrvatska čini glede pranja novca. U izvješću se nabrajaju zakoni koje je Hrvatska donijela, kao i mjere koje je poduzela po ovim pitanjima te se ističe dobra suradnja sa susjedima po pitanju financijskog kriminala.
Od preporuka izdvajamo: poboljšati suradnju među vladinim agencijama po pitanju pranja novca te pojačati sredstva dužnosnicima za provedbu zakona te pravosuđa. Vlada bi trebala organizirati obuku za poboljšanje tehničkih sposobnosti policijskih istražitelja, tužitelja te sudaca kako bi oni bili sposobni učinkovito se nositi sa složenim slučajevima financijskog kriminala – kaže se u godišnjem izvješću State Departmenta o strategiji međunarodne kontrole narkotika u svijetu.