Američko Državno tajništvo objavilo je godišnje Izvješće o poštivanju ljudskih prava u gotovo dvije stotine zemalja svijeta. Izvješće se odnosi na 2003. godinu. Donosimo izvatke koji se odnose na Hrvatsku.
“Hrvatska je vlada, općenito gledano, poštivala prava svojih državljana, no na nekim područjima ima problema” – navodi se u izvješću Državnog tajništva. Zapaža se napor državnog tužitelja Republike Hrvatske da otpočne s procesuiranjem ratnih zločina koje su u razdoblju između 1991. i 1995. počinili hrvatski vojnici. Državni je tužitelj također pokušao depolitizirati slične sudske postupke protiv Srba. No, međunarodni promatrači i dalje iskazuju zabrinutost činjenicom da je u odlučivanju o odgovornost za ratne zločine u Hrvatskoj još uvijek najvažnije to koje je nacionalnosti optuženi.
Naime, u izvješću Državnog tajništva navodi se podatak da je u do sada okončanim sudskim postupcima protiv optuženih za ratne zločine proglašeno krivim 82 posto optuženika srpske nacionalnosti, ali tek 18 posto optuženika hrvatske nacionalnosti. Kao ilustracija, nabrajaju se brojni sudski slučajevi – slučaj Lora, slučajevi Gospić, Karlovac i Sisak i mnogi drugi. Izvješće spominje i niz slučajeva fizičkih napada i vrijeđanja pripadnika manjina, Srba i Roma, ali i građana hrvatske nacionalnosti od strane Srba na teritorijima koji su za vrijeme rata bili okupirani.
Izvješće Državnog tajništva probleme u sudstvu sažima ovim riječima: “sudovi i dalje rade pod političkim pritiskom, neefikasni su, nemaju dovoljno novca, a vrlo je velik i broj neriješenih slučajeva”. Također se spominju i problemi u povratu imovine, pogotovo Srba koji se žele vratiti iz Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore, te povratu nacioanlizirane imovine vjerskim zajednicama. Izražava se zabrinutost razinom suradnje s haaškim Tribunalom, te spominje slučaj Ante Gotovine.
U vezi slobode medija, vlada Republike Hrvatske se nije miješala u uređivačku politiku tiskanih medija, no i dalje je primjetan politički pritisak u elektronskim medijima. U vezi nasilja i diskriminacije žena, Državno tajništvo navodi da ono ostaje problem. “Nasilje u obitelji i dalje je vrlo raširano ali i slabo dokumentirano” – piše u Izvješću. Što se tiče ekonomskog položaja žena, izvješće navodi da zaposlene žene i dalje – općenito gledano – rade na slabije plaćenim poslovima. Žene čine većinu nezaposlenih – 54 posto. Statistike pokazuju da su plaće žena u Hrvatskoj, u prosjeku, 26 posto manje od plaća muškaraca.
U vezi krijumčarenja ljudima, u izvješću piše da je Hrvatska prvenstveno tranzitna zemlja, te da preko nje prijeđe velik broj žena iz istočne Europe, koje se u okviru kriminalnih lanaca prostitucije, prebacuju u zapadnu Europu. “Policija još uvijek nije svjesna širine ovog problema” – navodi se u izvješću. Vlada je prošle godine objavila plan borbe protiv krijumčarenja ljudima. Međutim, zbog “pomanjkanja novca, slabe organizacione strukture i pomanjkanja ovlasti kada je riječ o primjeni plana, ovaj se dokument vrlo sporo primjenjuje.