Europski parlament saslušao je prvo čitanje izvještaja o Hrvatskoj koji je veoma pozitivan, s naravno jednim velikim, haaškim upitnikom.
Komisijino mišljenje je li Hrvatska spremna za pregovore u osnovnim je crtama - gotovo. I pozitivno je. Dokument je debeo stotinjak stranica – a to je, opet, rezultat uvida u preko deset tisuća stranica odgovora na Komisijin upitnik i potom na dodatne upite.
Neka su poglavlja ostala neispisana, vjerojatno do zadnjeg dana koji može odlučiti hoće li avis biti objavljen kada ga u Komisiji dovrše ili će se objava odgoditi. Sve zavisi, naravno, o ocjeni suradnje Zagreba s Haagom.
Podatke su zastupnicima iz brojnog Vanjskopolitičkog odbora Europskog Parlamenta iznijeli predstavnici europske Komisije. Odbor je na prvo čitanje uzeo i izvještaj o Hrvatskoj. Izvještač – ili rapporteur – zastupnik iz Grčke Alexandros Baltas upozorio je na "više nego pozitivan" ton dokumenta zakjučivši da, citiram, "zemlji generalno ide više nego dobro, potezi nove vlade vode u tom smjeru, Hrvatska nastavlja put ka zacrtanom cilju".
Zastupnik Baltas rekapitulirao je glavna područja do interesa za Parlament, prvenstveno povratak izbjeglica, poštivanje manjinskih prava, pravosudnu reformu, medijske slobode (na čemu se "treba držati oko", kazao je) i suradnju s Tribunalom.
Prvu najavu potencijalnih problema za Zagreb dao je za vrijeme rasprave o veoma dobrom uspjehu Slovenije u finalu priprema za skori ulazak u Uniju izvjestitelj Parlamenta za Sloveniju Demetrio Volcic. Volcic je talijanski zastupnik slovenskog porijekla.
Parlamentarci su, istina, odbili prijedlog Volcicevog amandmana po kojemu bi europska Komisija trebala postati posrednikom u rješavanju graničnog spora Slovenije s Hrvatskom te je Parlament pozvao strane na dijalog. Kada je na red došla Hrvatska Volcic je izrazio rezerve prema brzom napretku plašeći se da će ulazak Hrvatske u Uniju "poremetiti regionalnu ravnotežu" i brzo pomaknuti schengensku granicu Velike Europe radi čega bi Hrvatska morala na ulazak u Uniju čekati duže od objektivno potrebnog.
Ideje su doživjele kritiku parlamentaraca, no u društvu s otvaranjem pitanja nadoknade ili povrata imovine talijanskim optantima, ova ideja ukazuje s kakvim će se probemima (da ne upotrijebim precizniji izraz "ucjena") Hrvatska suočavati u kasnijim fazama integracije.
Dodajem da je na pripremnom sastanku operativaca europske Komisije i Vlade RH o političom dijela avisa najvše riječi bilo o reformi pravosuđa.