U Washingtonu je u organizaciji Hrvatske kuće i Udruge studenata Zagrebačkog sveučilišta u glavnom američkom gradu predavanje sinoć održao kolumnist Washington Timesa Jeffrey Kuhner. Naslov izlaganja - Hrvatska na raskrižju: vanjskopolitički izazovi s kojima je zemlja sučeljena nakon nedavnih izbora.
Jeffrey Kuhner nije svoje izlaganje započeo odveć optimistično. Započeo je tvrdnjom da se nad Hrvatskom navlače tmurni oblaci. Vjeruje da najveće prijetnje, u ovom trenutku, na međunarodnom planu, leže u nedavnim parlamentarnim izborima u Srbiji, na kojima su pobijedili nacionalisti, i u slučaju generala Gotovine, za kojeg je glavna tužiteljica ponovno neki dan rekla da se nalazi u Hrvatskoj. Te dvije stvari, po riječima ovog washingtonskog novinara, prijete samom postojanju hrvatske države. I, ako se ubrzo ne poduzmu odlučne mjere, Hrvatska će se ponovno naći u etničkom previranju i, vjerojatno, vojnom sukobu.
Po mišljenju gospodina Kuhnera, optužnica protiv generala Gotovine je politički motivirana i, da je riječ o bilo kojem američkom generalu, vjerojatno bi bila odbačena u vrlo kratkom roku. Ovaj je novinar usporedio optužnicu protiv Gotovine s optužnicom koju je bila podignuta pred belgijskim sudom protiv američkog generala Tommyja Franksa za ratne zločine u Iraku. "Po takvim standardima, svaki general na svijetu je ratni zločinac. Po onome što sam shvatio, osoblje Carle del Ponte pokušava pokazati da ne optužuje samo Srbe, iako su oni počinili glavninu zločina, već da ide i za visokim hrvatskim generalima. Dapače, rekli su mi u njenom uredu da bi optužili i predsjednika Tuđmana i Gojka Suška da su na životu. Očito, ne mogu optuživati Bošnjake, jer oni uživaju status žrtve – tako je Gotovina ispao idealni kandidat za Carlu del Ponte". Po riječima Jeffreya Kuhnera, osnovni problem u 'slučaju Gotovina' predstavlja sama Carle del Ponte, koja neopravdano pokušava osuditi hrvatskog generala. Hrvatska bi trebala slijediti primjer Ruande koja se preko lobiranja Ujedinjenih naroda uspjela osloboditi jurisdikcije gospođe del Ponte.
Drugo ključno hrvatsko vanjskopolitičko pitanje je pobjeda Šešeljeve Radikalne stranke na izborima, što destabilizira čitavu regiju. Druge stranke u Srbiji koje pokazuju određene demokratske tendencije bit će naprosto ušutkane. S padom životnog standarda – kaže Jeffery Kuhner – građani Srbije će početi ponovno tražiti jednog čvrstog čelnika, čovjeka koje će se suprotstaviti Zapadu i pokušati povratiti "srpski ponos". "Mislim da Zapad, sad konkretno u Hrvatskoj, mora osmisliti koherentnu strategiju. A što Hrvatska treba učiniti – što nije činila posljednje četiri godine s Račanovom vladom – jest osmisliti novu vanjsku politiku. Novu sigurnosnu politiku za regiju i hrvatske nacionalne interese. Mislim da se radi o pet stvari. Prvo, Hrvatska treba povesti kampanju da se prizna Kosovo kao neovisna država, što je Zapad trebao odavno učiniti. Drugo, treba sklopiti zajednički obrambeni ugovor s Bosnom i Hercegovinom, tako da ako Srbija napadne jednu od tih dviju zemalja, zapravo je napala i drugu. Treće, treba sklopiti vojni savez sa Sjedinjenim Državama i pokazati Americi da je Zagreb najpouzdaniji i najstabilniji partner u regiji. Četvrto, treba tražiti učlanjenje u NATO savez po ubrzanoj proceduri. I, peto, treba predložiti uspostavljenje južno-europske sigurnosne inicijative u kojoj bi Zagreb bio središnja točka".
Jeffrey Kuhner vrlo često piše za Washington Times o Hrvatskoj i problematici čitave regije, a nedavno je objavio komentar u kojem kaže kako bi Hrvatska trebala postati Izrael jugo-istoka Europe. Krajem ove godine objavit će i knjigu pod naslovom Kobni zagrljaj: hrvatsko-srpski sukob u dvadesetom stoljeću.