U pregledu današenjeg američkog tiska najprije o promjenjenoj retorici Bijele kuće kad su u pitanju iračka oružja masovnog uništavanja. New York Times piše da su predsjednik Bush i dopredsjednik Dick Cheney sada kažu da je rat u Iraku opravdan zato što je Saddam Hussein mogao proizvesti oružja masovnog uništavanja. Prije napada na Irak, prije 11 mjeseci, Bush i Cheney su tvrdili da Irak predstavlja neposrednu prijetnju po Sjedinjenje Države te su isticali da irački režim raspolaže kemijskim i biološkim oružjima i da je obnovio nuklearni program, piše New York Times.“
Predsjednik Bush ponudio je nova objašnjenja rata u Iraku u jednosatnom intervjuu za političku emisiju televizijske mreže NBC “Meet the Press”. Do ovoga dolazi u trenucima pada njegove popularnosti. New York Times prenosi rezultate najnovijeg istraživanja javnosti koje je proveo tjednik Newsweek, a iz kojeg je vidljivo da 48 posto Amerikanaca podržava način na koji predsjednik obavlja svoj posao. To je najniži takav postotak u tri godine njegovog mandata. 50 posto ispitanih ne bi htjelo da George Bush dobije još jedan predsjednički mandat, a 45 posto ne bi imalo ništa protiv da on bude predsjednik još četiri godine.
Demokratski izazivač – sve je izvjesnije – mogao bi biti senator iz Massachusettsa John Kerry. Washington Post i New York Times u današnjem broju donose osvrte na dosadašnju političku karijeru gospodina Kerrya, poglavito na njegovih 19 godina provedenih u Senatu. Na temelju njegove dosadašnje karijere oba lista vjeruju da će republikanci kritizirati senatora Kerrya kao iznimno liberalnog člana Senata koji se stalno protivio povećanju izdvajanja za obranu, nove programe oružja te za rezanje proračunskih sredstava Središnje obavještajne agencije CIA-e. Kritičari će mu vjerojatno prebaciti i to što je kao veteran Vijetnamskog rata sudjelovao u anti-ratnom pokretu, piše Washington Post. Drugi će mu, naglašava New York Times, prebaciti nedostatak važnijih legislativnih uspjeha u Kongresu. Na vanjskopolitičkom planu, Kerry se zalagao za uspostavu punih diplomatskih odnosa s Vijetnamom, što se i dogodilo 1996. godine, a zalagao se i za liberalizaciju trgovine uključujući Sporazum o slobodnoj trgovini u Sjevernoj Americi poznat kao NAFTA.