Postoji li veza između veličine neke zemlje i njezina bogatstva odnosno siromaštva? Izvjesna veza vjerojatno postoji, iako ju je teško utvrditi –smatraju američki ekonomisti. Jer, među najbogatijim državama svijeta su i razmjerno male - Norveška, Malta, Novi Zeland i Singapur - kao i velike zemlje, poput Sjedinjenih Država, Kanade ili Australije. Ono što je zajedničko i malim i velikim bogatim zemljama je - tržišna ekonomija, monetarna disciplina i poštivanje zakona.
Norveška ima samo četiri i pol milijuna stanovnika, no kupovna moć njezinih građana višestruko je veća od građana velikih zemalja poput Kine, Indije, Brazila ili Rusije. Očito, gospodarski prosperitet nije izravno povezan s brojem stanovnika ili veličinom teritorija pojedine zemlje – kaže Enrico Spolaore, profesor ekonomije na Sveučilištu Brown.
Izravna uzročnoposljedična veza
Veličina ima svoje pozitivne no i negativne strane. Međutim, ono što je zajedničko svim ekonomski uspješnim zemljama je razvijena tržišna ekonomija – kaže Ian Vasquez, s washingtonskog Instituta Cato. "NajvažnijI čimbenik je razina ostvarene slobode u ekonomskom sektoru. Tu se zaista može uočiti izravna uzročno-posljedična veza. Tamo gdje je ekonomija, odnosno biznis, slobodniji, tamo postoji i veće bogatstvo. Tamo je i snažniji gospodarski rast. Najbogatije zemlje su ujedno i one koje su najotvorenije inozemstvu, svijetu."
I tu nema izuzetaka u odnosu na veličinu – bogat je i mali Singapur ili Novi Zeland, kao i velika Amerika, kaže Enrico Spolaore. "Singapur je u drugoj polovici prošlog stoljeća imao najveći ekonomski rast. Znači dohodak po stanovniku rastao je najbrže u jednoj od prostorno manjih država svijeta, koja ima tek četiri milijuna stanovnika."
Decentralizacija američke ekonomije - ključ uspjeha?
No, primjer Sjedinjenih Država pokazuje da ekonomski uspješne mogu biti i velike, a i etnički vrlo heterogene zemlje. Američka je ekonomija najveća na svijetu, a brutto društveni proizvod – u odnosu na broj stanovnika – drugi je po veličini na svijetu. Alberto Alesina, profesor ekonomije na Sveučilištu Harvard, kaže da je američka ekonomija uspješna među ostalim i zbog toga što je američki gospodarski sustav vrlo decentraliziran:
"Stranci često ne shvaćaju koliko je na američkoj ekonomskoj sceni snažna lokalna ekonomija. Primjerice, u ekonomskom je smislu vrlo drugačije ako poslujete u Vermontu ili ako poslujete u Teksasu. Mnogi se problemi rješavaju na lokalnoj razini – obrazovanje, porezna problematika, socijalna pomoć siromašnima… U Americi ne bi funkcionirao centralizirani sistem poput francuskog, gdje se sve odluke donose u Parizu."
Naravno, samo tržište ne jamči prosperitet – kaže Ian Vasquez. "Potrebna je disciplina u monetarnoj politici. Potrebno je poštivati zakon, štititi vlasnička prava pojedinca. Nije ni čudo da su najbogatije zemlje one u kojima se poštuju zakoni."