Washingtonski Institut za međunarodne financije prognozira da će ove godine HDZ-ova vlada obustaviti reformsku politiku, te usporiti proces hrvatskog približavanja Europskoj uniji. Svoje prognoze institut bazira i na mogućem prestanku suradnje Hrvatske s Međunarodnim monetarnim fondom. Ugledni hrvatski makroekonomist, dr. Mladen Vedriš, misli da se te prognoze neće ostvariti.
Mladen Vedriš: Svaka Vlada koja dođe [na vlast] želi uspjeti. Ova Vlada apsolutno ima vanjskopolitičkog iskustva, a predsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova poznaju i prate događanja u svijetu. Bilo kakvo izoliranje od europskih trendova za svaku zemlju bi bilo pogubno, pogotovo za Hrvatsku koja je proteklih sedam do osam godina u tom procesu kasnila. Što se tiče odnosa s MMF-om, glede ukupnih financijskih veza, oni neće slabiti, nego će jačati zbog toga što je Hrvatska prije četiri godine bila dužna 10 milijardi dolara a danas je dužna 21 milijardu dolara. Ukoliko želite imati povjerenje u očima vjerovnika, ukoliko želite uredno servisirati svoje obveze – iznad svega da ne dođe do povećanja rizika u obliku kamata – tada morate biti u dobrim odnosima s MMF-om. Kad s tom organizacijom imate sređene odnose, kad dug servisirate s manje troška i više lakoće i – što je isto bitno – privlačite takozvane "greenfield" investicije – kako bi došli oni koji će ne samo posuditi sredstva nego biti spremni ovdje i trajnije se vezati, jer uvijek je problem kod ulaska kapitala koji je vezan uz "brownfield" investicije da preko noći može izaći iz zemlje, što predstavlja problem.
Mladen Vedriš drži da hrvatsku Vladu čekaju drugi, ozbiljniji problemi.
Mladen Vedriš:Prava priča i suština čitave priče će biti u tome u kojoj mjeri će Vlada uspjeti staviti na noge gospodarski stroj i učiniti ga efikasnim. Politička stabilnost dobrim dijelom proizlazi iz socijalne dimenzije, odnosno iz toga kako ljudi žive i kakve su im perspektive.
Vedriš je suglasan u prognozi oko stagnacije prihoda u turizmu, te je skeptičan kad je u pitanju rast BDP-a koji je prošle godine iznosio oko 5 posto.
Mladen Vedriš: Skeptičan sam da će rast biti veći zato što je prošle godine bio baziran isključivo na domaćoj potrošnji koja je bila pumpana vanjskim zaduženjem. To će neko vrijeme po inerciji moći ići, ali neće ići više niti prema gore, niti će ići s tolikim iznosima. Prema tome i monetarna politika će postati restriktivnija, a kapital će postati skuplji, što nije dobro jer poskupljuje investicije, a trebao bi biti skuplji glede potrošnje.
Institut prognozira da će ove godine Hrvatska morati umjesto prošlogodišnjih obveznica u vrijednosti od 300 milijuna dolara, ove godine emitirati 900 milijuna dolara zbog vraćanja inozemnih dugova.
Mladen Vedriš: Hrvatsku čeka plačanje kamata od 500 do 700 milijuna dolara. Ostatak, bez obzira koliko iznosio, to znači uspijete napraviti novu emisiju obveznica na međunarodnom tržištu i refinancirati dospjelu obvezu. Sad se vraćamo do onog prvog pitanja. Ukoliko nemate sređene odnose s MMF-om, ukoliko niste na putu u Europsku uniju, svatko tko treba kupiti od vas obveznice i plasirat u vas kapital pitat će se, ‘Gdje je problem’ i ‘Gdje su ti problemi koje mene čine nesigurnim da ću u budućnosti novac i plasmane dobiti natrag'. Međutim, sedamsto milijuna dolara kamata znači jedno naprezanje. Toliko iz budžeta morate izdvojiti kuna da bi u Narodnoj banci kupili dolara ili eura kako biste dug vratili. Time ste zapravo smanjili manevarski prostor za druge izdatke, bez obzira jesu li to socijalni transferi, obrazovanje ili infrastruktura.
Privatizacija je i dalje spora, stoji u analizi Instituta. S druge strane, privatizacija se u Hrvatskoj doživljava, ako ne kao pljačka, onda kao rasprodaja nacionalnog bogatstva.
Mladen Vedriš: Unutar suvisle ekonomske politike imate dva bitna kriterija. Prvi je taj da ono što prodajete mora u ekonomiji koja je u dobrom stanju imati realnu cijenu. Prema tome, prodajete po realnoj cijeni. Drugi parametar je da te prihode koje ste dobili tada pretvarate u određene poticaje ekonomiji u cjelini.