Stručnjak za pitanja nacionalne sigurnosti dr. Vlatko Cvrtila upozorava: "Nema razloga za ponovno reorganiziranje tajnih službi."
Iako je prethodna Račanova vlada u zadnje dvije godine obavila reformu obavještajnog sustava u Hrvatskoj, nova HDZ-ova vlada najavljuje novu reorganizaciju tajnih službi. Zakon o sigurnosnim službama, donesen u doba Račanove vlade, stupio je na snagu 1. travnja 2002. i još do kraja nije implementiran. No, nova Vlada ima drugačije poglede na to kako bi obavještajni sustav trebao biti organiziran i nadziran.
Prema postojećem zakonu, Hrvatska ima tri tajne službe: Protuobavještajnu agenciju, zaduženu za nadzor i kontrolu unutar države; Obavještajnu agenciju, zaduženu za rad u inozemstvu, i Vojnu obavještajnu agenciju, odnosno, vojnu tajnu službu. Njima zajednički upravljaju vlada i predsjednik države. Nadzire ih parlament, preko Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te prošle jeseni izabrano sedmočlano Vijeće za civilni nadzor. Vijeće je sastavljeno od sedmorice uglednih osoba.
Predsjednik tog Vijeća dr. Vlatko Cvrtila, inače profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti i stručnjak za pitanja nacionalne sigurnosti ovako komentira najave nove vlasti o još jednoj reorganizaciji obavještajnog sustava: "Sve su ove najave iznesene kao jedan izraz političke volje vladajuće stranke, odnosno, nekih ljudi koji su najavili određene promjene u samome sustavu, a nisu rezultat analiza, koje pokazuju da sustav ne funkcionira, odnosno, da loše funkcionira u ovom dijelu upravljanja. Držim da je to na neki način neprimjereno, jer implementacija Zakona o sigurnosnim službama traje manje od dvije godine. Taj zakon zapravo još nije do kraja implementiran. On u ovom času, po mojem mišljenju, nije pokazao neke značajnije devijacije koje bi ugrožavale nacionalnu sigurnost i upravljanje tim sustavom. Naime, upravljanje samim sustavom proizlazi iz Ustava RH, gdje je određeno da predsjednik države i premijer, odnosno Vlada, zajedno sudjeluju u upravljanju i kontroliranju sigurnosnih službi. Sustav upravljanja je zapravo napravljen prema tom modelu. Prema tome, kada bi se radile značajnije promjene u upravljanju, morao bi se mijenjati i Ustav."
Novi ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić najavio je da bi se POA, koja je u zadnje dvije godine pod izravnom nadležnošću Vlade, ponovno trebala vratiti u okrilje MUP-a, što znači i povratak na stari HDZ-ov model rada te službe. Prema postojećem zakonu, mjere tajnog praćenja i prisluškivanja, koje poduzima ta služba, može potpisati samo Vrhovni sud, dakle, sudska, a ne politička institucija. Povratkom na staro, te bi mjere ponovno izricao ministar unutarnjih poslova, dakle, politička osoba. To, naravno, oživljava stare strahove da bi ta služba, kao i u prvom desetljeću HDZ-ove vlasti, biti korištena za obračune s novinarima i političkim protivnicima.
Vraćanje tajne službe u okrilje MUP-a bilo bi, po dr. Cvrtili, korak unazad u odnosu na sadašnju praksu, ali i u odnosu na preporuke Vijeća Europe. "To bi, po mom mišljenju, bio određeni korak unazad, jer je europska praksa da se unutarnji poslovi razdvoje na nekoliko komponenti upravo zato da bi se smanjio mogući politički utjecaj na taj represivni aparat. U Europi imate praksu da se policija razdvaja od ovog drugog dijela unutarnjih poslova, odnosno, da se sigurnosne službe, tj, ta unutarnja sigurnosna služba, izdvaja iz MUP-a i da joj se oduzimaju sve mogućnosti represije, odnosno, da ona može primjenjivati represivne mjere, a to znači uhićivanje ljudi, zadržavanje ljudi, itd. Upravo je to ovim zakonom napravljeno. Dakle, Zakonom o sigurnosnim službama, unutarnja sigurnosna služba, prijašnji SZUP, sadašnja Protuobavještajna agencija, izdvojena je iz MUP-a i postala je samostalna agencija pri Vladi RH, dok je Obavještajna agencija, zadužena za poslove izvan RH, druga agencija u okviru Vlade. Moram reći da europska praksa zapravo poznaje i jedan i drugi model – da ove unutarnje službe budu unutar MUP-a, odnosno, da budu izvan, ali se ta praksa da budu unutar MUP-a napušta upravo iz razloga koje sam prije naveo, kaže dr. Cvrtila.
Strahovi od političke zlouporabe tajnih službi u Hrvatskoj još uvijek su vrlo jaki. Smisao Zakona o tajnim službama, donesenog prije dvije godine, bio je profesionalizirati rad tog dijela državnog aparata i odmaknuti ga što je više moguće od dnevne politike, te uvesti više nadzornih mehanizama nad njegovim funkcioniranjem.
Zbog hipoteke koju HDZ-ova vlast nosi iz doba prije 2000, kada je politički zloupotrebljavala tajne službe, svi njeni potezi prema obavještajnom sustavu, pokušaji slabljenja nadzora nad njim, ili stavljanja pod snažniji utjecaj jedne stranke bit će praćeni s posebnom pažnjom.