Iako je ideja za njega jos u 14. stoljecu bila rodjena, iako je prvi bio patentiran jos pocetkom 18. stoljeca, iako je preko 50 izumitelja diljem svijeta potom dalo stotinjak prototipova modela, on je u prakticnu uporabu usao prije 130 godina, tek kad ga je na trziste izbacio Remington, americka kompanija za izradu oruzja i sivacih masina. Mark Twain je bio jedan od njegovih prvih kupaca. To ga je zadovoljstvo kostalo 125 dolara – cijena usporediva s danasnjom, za kupovinu osobnog racunala. Oni kojima kompjutor jos uvijek zadaje problema, slozit ce se s ovim rijecima Marka Twaina:
“Pokusavam shvatiti ovu supernovu stvar, ali ne bih bas mogao reci da uspijevam. Ovo mi je, istina, prvi, prvcati put da to cudo koristim, no ocjenjujem da cu brzo i lako ovladati njim. Prvi put sam ga vidio prije nekoliko dana, u Bostonu, i na licu mjesta bio njime ocaran.” Tako je, devetog prosinca 1874. godine, Mark Twain pisao svom bratu, Orionu Clemensu. Tog je dana cak dva pisma napisao – jedno bratu, jedno prijatelju, vjezbajuci na najnovijem izumu – pisacem stroju.
Pun entuzijazma kad je u pitanju bila bilo kakva inovacija, Mark Twain je i za pisaci stroj neko vrijeme bio pun divljenja i pohvala. Vec tri mjeseca kasnije, dize ruke od njega. Kad ga Remington, kompanija koja je pisaci stroj proizvela, moli da napise nekoliko rijeci u prilog proizvoda, Mark Twain im odgovara: “Ne zelim ni cuti za njega. Narusava mi moral i na psovanje me tjera!”
Vec i u onom drugom pismu koje je pisao prvoga dana, Twainov entuzijazam primjetno jenjava: “Mislim da ova stvar zahtjeva genija,” rijeci su kojima Twain zakljucuje pismo Williamu Deanu Howellsu, s kojim uskoro taj isti pisaci stroj - za sedlo mijenja! Ipak, kasnije je sa zadovoljstvom tvrdio da je bio prvi u svijetu koji je pisaci stroj u knjizevnosti primijenio, da je Toma Sawyera na njemu napisao. Prvi je i bio koji je izdavacu natipkani tekst romana predao, ali to nije bio Tom Sawyer, vec, puno kasnije, Zivot na Mississippiju. I nije ga sam natipkao, vec drugome svoj rukopis na tipkanje dao.
Taj prvi pisaci stroj zvao se “Sholes & Glidden Type Writer,” prema dvojici njegovih izumitelja – Christophera Sholesa i Carlosa Gliddena, obojica iz Milwaukeeja. Svoj su izum patentirali jos 1867. godine i prototip njihova modela nalazi se u muzeju Smithsonian. Nazalost, ta dvojica nikad nisu od svog izuma narocito profitirala. Prodali su prava drugoj dvojici poduzetnika, za samo 12.000 dolara.
Ta dvojica su onda sklopila ugovor s kompanijom Remington & Sons, proizvodjacem oruzja i sivacih masina, u mjestu Ilion, savezna drzava New York, i 1873. godine na trzistu se, po prvi puta, pojavio pisaci stroj i na njemu QWERTY tastatura, nazvana tako prema prvih sest slova njenog gornjeg reda, odmah ispod brojaka. Ta je tastatura, na engleskom govornom podrucju, i danas standardna, zadrzala se i s kompjutorima. Tada su je zvali jos i “Universal,” Univerzalna, jer alternativne su tastature, naime, bitku s QWERTY sistemom bile izgubile, iako su neke, mozda, od nje, i vise smisla imale.
Premda je postavio temelje svjetskoj industriji i unio mehanizaciju u dosadan i turoban, vremenski neekonomican uredski posao, prvi pisaci stroj, Sholes & Glidden, za razliku od, recimo, telefona ili automobila, nije bas imao nekog velikog uspjeha – za prvih 5 godina nije bilo prodano ni 5.000. Mnogi su poslodavci, naime, smatrali da bi tipkano pismo klijente vrijedjalo, da bi takvom pismu nesto od onog osobnog manjkalo. To je bio jedan razlog....Drugi, naprava je bila uzasno spora i, ruku na srce - mehanicki vrlo nesavrsena.
Reakcija Marka Twaina nije bila ni najmanje pretjerana. Bio je to takozvani “slijepi” tip stroja; da bi se uopce vidjelo sto je otipkano, trebalo je, svaki puta, podici kolica valjka pisaceg stroja. Tri godine kasnije, Remington izbacuje na trziste nesto savrseniju, u svakom slucaju, barem donekle “vidljivu”, ne vise potpuno “slijepu” verziju – svoj Model #2. No, i njemu je, za komercijalni uspjeh trebalo punih deset godina. Niti jedan drugi proizvodjac nije kompaniji Remington predstavljao ozbiljnu opasnost, sve do 1895, do pojave Underwooda, njemackog izumitelja Franza Xaviera Wagnera.
Medjutim, niti jedna druga verzija nece vise biti onako dekorativna kao prvi pisaci stroj, Sholesa i Gliddena; svaki ce kasniji izgledati kao kopija prethodnoga. Onaj prvi, prije 130 godina, bio je bogato ukrasen cvjetnim motivima, u mnogome je, zapravo, izgledao kao – sivaca masina. Na stol je prvo bio i montiran, a postojala je cak i ona pedala, ali za navijanje papira. Nije to bila nikakva koincidencija – Remingtonov inzenjer William Jenne bio je, u pogon izrade pisacih strojeva, prebacen iz pogona za izradu sivacih masina.
Marku Twainu je moral narusavala i na psovke ga tjerala, a americkog skladatelja Leroya Andersona na ove vesele taktove inspirirala. The Typewriter, tako se i zove Andersonova skladba....