Tijekom svog nedavnog govora u Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda, predsjednik Bush je pozvao države svijeta na borbu protiv trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja žena i djece. Predsjednik Bush je rekao da ova trgovina robljem u 21. stoljeću donosi milijarde dolara zarade, od čega veći odlazi na financiranje organiziranog kriminala.
Glad, bolesti, rat. ... Predsjednik Bush kaže da bi ovoj listi trebalo dodati još jednu humanitarnu krizu, jednako opasnu, ali skrivenu od očiju javnosti – trgovinu ljudima. On je pozvao predstavnike zemalja okupljenih na 58. zasjedanju Glavne skupštine UN-a u New Yorku da se priključe Sjedinjenim Državama u borbi protiv ovog problema.
"Moramo iskazati novu energiju u borbi protiv ovog starog zla. Gotovo dva stoljeća nakon abolicije transatlantske trgovine robljem, i više od stotinu godina nakon što je robovlasništvo likvidirano i u svojim posljednjim uporištima, trgovina ljudima u ovo naše doba ne smije se dopustiti," kazao je.
Predsjednik Bush je izuzetno oštro govorio o onima koji se bave trgovinom ženama i djecom za seksualno iskorištavanje.
"Oni koji stvaraju ove žrtve i profitiraju iz njihove patnje moraju biti najoštrije kažnjeni. Oni koji podržavaju ovu industriju ponižavaju sebe i produbljuju jad drugih ljudih. Vlade koje toleriraju ovakvu trgovinu, toleriraju zapravo jedan oblik robovlasništva," istaknuo je.
Procjenjuje se da se svake godine u svijetu proda, kupi ili prisilno prevede preko državnih granica od 800 tisuća pa do četiri milijuna ljudi. Godišnji profiti od trgovine ljudima procjenjuju se na gotovo sedam milijardi dolara.
Žrtve trgovine ljudima može se naći kako rade u bilo kojem dijelu svijeta: u zapadnoj Europi, naftom bogatim zemljama Perzijskog zaljeva, Japanu, Tajlandu, Izraelu, Bosni i Hercegovini, pa i u Sjedinjenim Državama. Sharon Payt je bivša visoka koordinatorica ureda Američkog državnog tajništva koji se bavi praćenjem i borbom protiv trgovine ljudima.
"Kako se povećava protok ljudi medju državama i kako se ruše granice, povećao se broj ljudi koji mogu slobodno putovati, što ranije nije bio slučaj. Zločinačke mreže su to iskoristile. U mnogim regijama svijeta povećava se broj stanovnika koji su ugroženi, a razlozi su mnogobrojni. Ove mreže trgovaca ljudima tako su dobro organizirane da odlično iskorištavaju veliko siromaštvo, i izuzetnu ranjivost u kojima se nađu velike grupe ljudi," kaže gospođa Payt.
Namju Cho, koordinatorica u Koaliciji za ukidanje ropstva i trgovine ljudima, sa sjedištem u Los Angelesu, pozdravlja povećano zanimanje za ovaj problem. Ona dodaje da je predsjednik Bush, u svojem istupu u UN-u, osvijetlio problem seksualne eksploatacije ljudi, ali da ima još mnogo načina na koje se danas iskorištava ljude u svijetu.
"Postoje i drugi oblici trgovine ljudima za potrebe prisilnog rada, uz trgovinu za seksualnu eksploataciju. Ljudi služe u kućama i domaćinstvima, rade u tekstilnim i drugim pogonima, u restoranima te na farmama," objašnjava ona.
Jenny Stanger, također iz Koalicije za ukidanje ropstva i trogivne ljudima, kaže da trgovina ljudima nije samo problem siromašnih ljudi koji rade za nadnice koje su slične robovskima, već se zaista radi o ropstvu.
"Stalno slušam frazu “praktički ropstvo” ili “poput ropstva”. Mi nalazimo ljude u ropstvu. Nema tu ničeg “praktičkog” ili “poput ropstva”. To jest ropstvo. To su ljudi kojima su oduzeti osobni dokumenti. Kontrolira ih se nasiljem, i ne dobivaju plaću za posao koji rade. Prisiljeni su raditi čitav dan, svaki dan, bez slobodnih dana," ističe naša sugovornica.
Koalicija za ukidanje ropstva radi uglavnom sa ženama u području Los Angelesa. U tom području najveći problem je prisilno služenje u kućanstvima. Namju Cho kaže da u drugim dijelovima Sjedinjenih Država postoje neki drugi problemi vezani za prisilni rad, no vrlo je teško doći do točnih podataka.
"Vrlo je teško prikupiti točne podatke o ovom fenomenu. Sve se odvija ponajviše u podzemlju i teško se probiti u to, jer ljudi rade iza zatvorenih vrata. Do sada smo uspjeli utvrditi da se u Sjedinjene Države godišnje prodajom ljudi dovede 50 tisuća žena i djece. Ta brojka nije kategorizirana prema vrstama prisilnog rada koji obavljaju. Međutim, prema podacima kojima raspolažemo, u području Los Angelesa, manje ljudi prisilno radi na farmama, nego što je to slučaj na Floridi. Tamo ih mnogo radi na ručnom ubiranju rajčica, a dovedeni su iz Meksika i država središnje Amerike," kaže ona.
U svom govoru u Ujedinjenim narodima, predsjednik George Walker Bush rekao je da problem trgovine ljudima i prisilnog rada postoji i u Sjedinjenim Državama. Gospodin Bush je dodao da će američka vlada izdvojiti 50 milijuna dolara za podršku organizacijama poput Koalicije za ukidanje ropstva, koje spašavaju ljude od eksploatacije.
"Ovaj problem se pojavio i u mojoj zemlji, i radimo na tome da ga zaustavimo. Prema odredbama Zakona o zaštiti žrtava trgovine ljudima, Sjedinjene Države će koristiti sankcije protiv vlada kako bi ih navele da prekinu trgovinu ljudima. Žrtve u ovoj “grani gospodarstva” također trebaju pomoć članica Ujedinjenih naroda. A sve počinje s jasno određenim standardima te kažnjavanjem koje će provoditi svaka država," kazao je.
Američki Kongres je, kako je to rekao predsjednik Bush, usvojio Zakon o zaštiti žrtava trgovine ljudima u listopadu 2000. godine. Na temelju zakonskih odredbi osnovan je Ured za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima, koji surađuje u međunarodnim okvirima, te s policijom i sličnim službama u saveznim državama te na lokalnoj razini. Cilj je zaštita žrtava trgovine ljudima, sudsko gonjenje počinitelja te upoznavanje javnosti s ovim problemom.
Ann Jordan je direktorica u organizaciji International Human Rights Law Group, koja se bavi međunarodnim pravom na polju ljudskih prava. Ona kaže da su američki zakoni već imali određenog utjecaja na problem, ali da bi još mnogo toga trebalo učiniti.
"Mislim da smo napredovali. u Sjedinjenim Državama nemamo savršene zakone, ali su dosta dobri. U našim zakonima se konstatira da su ljudi kojima se trguje postali žrtve. Ne radi se o tome da su oni samo ilegalni useljenici. Mi imamo tužitelje u Ministarstvu pravosuđa koji vrijedno rade na ovim slučajevima, i počinitelje izvode pred sud. Američke vlasti su uspjele postići i zavidan broj uspješnih presuda protiv počinitelja kaznenog djela trgovine ljudima," objašnjava gospođa Jordan. Na globalnoj razini, Ujedinjeni narodi su ratificirali Protokol za sprečavanje i kažnjavanje trgovine ljudima, koji nadopunjava postojeće odredbe Ujedinjenih naroda za zaštitu djece od komercijalne seksualne eksploatacije. Zagovornici oštrijih mjera za sprečavanje trgovine ljudima, poput Namju Cho, kažu da to predstavlja dobar prvi korak.
"Ratifikacija ovog protokola u Ujedinjenim narodima predstavlja pozitivni pomak, ali nije dovoljna za borbu protiv fenomena trgovine ljudima u i izvan granica Sjedinjenih Država. Potrebne su nam i bolja politika i bolje procedure. Potrebno je također obučavati vladine dužnosnike, dužnosnike agencija i službi koje štite red i zakon, te formirati odgovarajući sustav podrške i pomoći žrtvama trgovine ljudima na lokalnoj razini. Potrebno nam je također i više sredstava, za vladu, ali i za nevladine organizacije kako bi se uspješno borili protiv ovog teškog oblika kršenja ljudskih prava," kaže gospođa Chao.
U svijetu koji se sve više globalizira, gdje etnički i vjerski sukobi tjeraju veliki broj ljudi da napuste svoja ognjišta i dođe u pretrpane i ekonomski slabe gradove - sve veći broj ljudi očajnički će tražiti posao. Istovremeno, potreba za jeftinom radnom snagom i dalje raste u Sjedinjenim Državama te na zapadu Europe. Promatrači kažu da će, sve vlade ne počnu rješavati ovaj problem, trgovci ljudima i dalje koristiti situaciju i puniti svoje džepove na tuđoj nevolji.