Više od dvjesto tisuća žena istočne Europe godišnje su žrtve trgovaca seksom, kriminalaca s najbrže rastućim zaradama na Balkanu. Balkanskim kriminalnim skupinama pripada značajan dio od, procjenjuje se, gotovo deset milijardi dolara koje trgovci ljudima širom svijeta godišnje zarade.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), a jedini podacima kojima raspolažu odnose se na žene koje su obuhvaćene njihovim programima povratka i reintegracije, u Makedoniji je registrirano 400 žena žrtava trgovaca ljudima, u BiH 380, u Srbiji 130, u Sloveniji 30, u Hrvatskoj lani šest. Mali broj identificiranih žrtava u Hrvatskoj ne znaci nužno i mali broj slučajeva traffickinga, jer službeni podaci o toj ne postoje.
"Taj se posao u Hrvatskoj ne odvija u velikim razmjerima, ali to ne znači da problema nema kako se dugo govorilo. Poslije se tvrdilo da smo samo tranzitna država," kazala je za Glas Amerike Lovorka Marinović, voditeljica hrvatskog ureda Međunarodne organizacije za migracije. "Međutim kako se počelo više pričati, pokazalo se da nije samo tranzitna država nego i odredišna, država u koju se žene dovoze da bi se eksploatirale ali i izvorišna država, djevojke iz Hrvatske završavaju kao žrtve trgovanja u nekim drugim državama zapadne Europe," kaže voditeljica IOM-a u Hrvatskoj.
Hrvatskim problemom mogla bi se pokazati trgovina ljudima unutar Hrvatske. Sredinom ovog mjeseca šibenska policija uhitila je trojicu muškaraca zbog sumnje da su od siječnja do svibnja drogirali, opijali i na seksualne odnose s većim brojem muškaraca navodili dvije maloljetnice. Policija kojoj su slučaj prijavili roditelji otkrila je da su maloljetnice obmanute lažnim obećanjima o lakoj zaradi i unosnim poslovima koji su se sveli na podvođenje većem broju muškaraca u Šibeniku, Tribunju i Vodicama. "To nije jedini slučaj, problem je prisutan ali se još dovoljno ne rasvjetljava," kaže Marinović.
Programima koje rade u svim zemljama jugoistočne Europe IOM pokušava pomoći u prevenciji, zaštiti žrtava, edukaciji i izmjenama kaznenog zakona. Nedavnim zakonskim izmjenama Hrvatska je po prvi put u Kazneni zakon uključila odredbu koja se posebno odnosi na trgovinu ljudima. Ranije se za to kazneno djelo primjenjivalo vise članaka unutar Kaznenog zakona koji su sankcionirali uspostavu ropstva radi prostitucije i protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice.
Novost je da će od sada kazneno odgovarati i klijenti. Najavljeno je i skoro donošenje zakona o zaštiti svjedoka sto bi promijenilo dosadašnji odnos prema ženama žrtvama trgovine koje su bile tretirane kao prekršiteljice zakona, ilegalne imigrantice ili osobe koje se bave međunarodnom prostitucijom. Zakonska zaštita vjerojatno će pomoći da žrtve u većem broju svjedoče protiv trgovaca ljudima. U okviru Pakta o stabilnosti Međunarodna organizacija za migracije dobila je za projekt kojim bi se pomoglo žrtvama koje se odluče svjedočiti da dobiju privremeni boravak u državama u kojima svjedoče. Radi se o ženama koje su kao ilegalne imigrantice dosadašnjom praksom deportirane u svoje zemlje.
Prošlog mjeseca Hrvatska je dobila i prvo skloniste za žrtve trgovaca ljudima. Otvoreno na tajnoj lokaciji u zgradi koja je državno vlasništvo, skloniste su zajedno uspostavili vladin Nacionalni odbor za suzbijanje trgovine ljudima i Međunarodna organizacija za migracije. "IOM je u sklopu regionalnog projekta kojeg financira švedska vlada a odnosi se na uspostavu skloništa na povratak i reintegraciju žrtava pomogli da se uspostavi," kazala je Lovorka Marinović.
Troškove održavanja skloništa snosit će vlada, Međunarodna organizacija za migracije obučavat će socijalne radnike, sociologe i psihologe koji ce raditi sa žrtvama a pomoć će im pružati nevladine udruge.