Kada netko, iz ljutnje što će možda izgubiti, - ili je već izgubio -, posao, dođe s puškom ili pištoljem i otvori vatru na svoje kolege ili šefa, o tome se govori na televiziji i piše u novinama. No, iza dramatičnih naslova koje izazivaju takvi sporadični slučajevi, kriju se nebrojeni, često i neprepoznati slučajevi stresa na poslu, koje ljudi trpe šutke. Biti sretan na svom poslu, često je pravo umijeće.
Nedavno je pažnju čitave Amerike privukao slučaj razgnjevljenog bivšeg uposlenika jednog skladišta automobilskih dijelova, u Chicagu. Nekoliko mjeseci nakon gubitka posla, taj je čovjek još uvijek bio toliko bijesan na svoju bivšu radnu sredinu da je došao u skladište i nasumce počeo pucati, ubivši šestero ljudi.
Psihijatar Howard Cutler kaže da nezadovoljstvo na poslu, ukoliko ne bude zamijećeno i odgovarajuće tretirano, može rezultirati nasilnim ponašanjem. No, ističe ovaj stručnjak, postoje mnogi koraci koje ljudi mogu poduzeti da se pozabave svojim nezadovoljstvom ili gnjevom prije nego što se uteknu nasilju: "Postoje stvari koje se mogu učiniti kako bi se spriječili eskalacija nezadovoljstva i tragične situacije. Radna okolina postala je posljednjih godina vrlo složena sredina, s kojom se nije lako nositi. Dapače, uočava se trend daljnjeg kompliciranja odnosa na poslu. Upravo zato, trebaju postojati i različite strategije za rješavanje stresa na poslu; ljudi bi trebali razviti sposobnost razumijevanja vlastitog ponašanja i reagiranja - tako će se lakše moći prilagoditi promjenama na radnom mjestu, kojih, što dalje, ima sve više i odvijaju se sve brže."
Jedna od najpotresnijih promjena je gubitak posla. Otkaz vrlo često dovodi do tjeskobe, pa čak i depresije, upozoravaju stručnjaci. Najprepoznatljiviji znak problema je beživotnost i gubitak zanimanja za stvari koje su ranije bile interesantne.
Psihijatar Howard Cutler ističe da ljudi na različite načine reagiraju na gubitak posla: "Usporedimo, recimo, dvije osobe koje su izgubile posao: jedna je potpuno ophrvana jadom i depresijom, te praktički paralizirana tjeskobom zbog svog položaja i straha zbog traženja novog posla; druga osoba, možda otpuštena iz iste kompanije, možda čak istog dana, svoju će situaciju doživjeti potpuno drugačije, možda kao izazov ili priliku da se nađe bolji posao."
Prema dr. Cutleru, biti unaprijed pripremljen na razočaravajuće događaje, uključujući i gubitak posla, čini značajnu razliku. Umjesto da stvari doživljava krajnje osobno, psihološki pripremljena osoba shvatit će da je određena situacija rezultat promijenjenih okolnosti, a ne da 'su se svi urotili protiv nje'.
Biti svjestan vlastitih mogućnosti i ograničenja, ključ je osobne sreće, smatra dr. Cutler i o tome piše u svojoj novoj knjizi, koju je napisao zajedno s tibetanskim čelnikom Dalaj Lamom, naslovljenoj "Umijeće sreće na poslu". Svrha knjige je, kaže on, naučiti kako iskorijeniti osjećaj nesretnosti i zamijeniti ga zadovoljstvom.
Čitav život je traganje za srećom, smatra Howard Cutler. Raditi samo zato da bi se proizvela roba ili pružile usluge nije dovoljno za osiguravanje zadovoljstva vlastitim radom. Ljudi su mnogo sretniji, kaže on, kada rezultati njihovog rada koriste drugime, bile to njihove obitelji, društvo, ili čak i čitav svijet.