Od iduće godine Sjedinjene Američke Države tankerskom rutom uvozit će rusku naftu što bi iz grada Samare naftovodom trebala stizati u Omišalj. Kako mjerama i propisima ekološki zaštititi Jadran i preventivno smanjiti opasnost od štetnih utjecaja svih brodova i mogućih havarija tankera za Glas Amerike riješenja nudi magistar brodogradnje Dario Ban.
Jedan od glavnih problema ističe Dario Ban u njegovoj ministudiji pod nazivom “Zaštita okoliša kod transportne komponente projekta Družba-Adria” je problem balastnih voda. Svaki tanker ukoliko plovi bez tereta, u svojim tankovima zbog potrebnog gaza puni vodu koju prije punjenja naftom mora ispustiti.
Međunarodna organizacija za pomorstvo predlaže da se to čini na otvorenom moru.
Balastne vode koje se danas ispuštaju u Jadranu donose sa sobom štetne organizme životinjskog i biljnog podrijetla iz raznih krajeva svijeta. U prvoj se godini projekta Družba-Adria Jadranom planira prevesti 5 milijuna tona nafte, jedanaeste, posljednje godine 15 milijuna tona. Kako riješiti problem balastnih voda odgovara Dario Ban magistar brodogradnje:
“Jedini način rješenja problema balastnih voda za Jadran kao zatvoreno more je izmijeniti balast prije ulaza u Jadran. Znači izmjenu balasta trebalo bi izvršiti u Sredozemlju. Mislim da je to jedino rješenje”.
Zbog nesreće tankera Exon Valdez ‘89. godine kod obala Aljaske SAD su potom donijele Pollution Act, pooštrile razinu ekoloških i sigurnosnih propisa, a u ušćima i rijekama uvjet prometovanja tankerima samo sa dvostrukom oplatom.
Europska unija je tek nakon havarije tankera Erica i Prestige ispred obala Francuske i Španjolske uvela stroge propise o sigurnosnim standardima za tankere na moru i u lukama. Što loša ekološka politika i nedostatni sigurnosni standardi mogu donijeti nama na Jadranu ? Za Glas Amerike pojašnjava Dario Ban, autor mini studije “Zaštita okoliša kod pomorske transportne komponente projekta Družba–Adria” “Može donijeti izumiranje ribljeg fonda, uništenje ekološkog sustava što su naizgled procesi koji se događaju nakon dužeg vremena, ali nisu uočljivi. Havarija tankera je nešto što bode oči i zbog toga kad se dogodi jedna takva nesreća onda se angažiraju, svi, ali je tada već kasno.”
Iduće godine Jadranom bi plovilo 75 do 80 brodova što će puniti rusku naftu u Omišlju i transportirati je u SAD. Procjenjuje se kako je starost tih Panamax tankera između 16 do 24 godine premda dio njih ima dvostruku oplatu, kaže Dario Ban magistar brodogradnje. On predlaže zabranu ulaska u Jadran tankerima starijim od 15 godina i onim brodovima za prijevoz nafte bez dvostruke oplate.
“Mislim da bi bilo dobro odrediti veličinu tankera koja bi smjela ulazit u Jadran. Postoje postupci prekrcavanja i oni su standardni koji se obavljaju pred obalama Sjedinjenih Američkih Država. Obavljaju se na ulazima u rijeke i na ušćima ili na prolazima i mislim da da bi se mogao uvesti sustav tako da se veliki brodovi koji dolaze pred Jadran prekrcaju i tako možemo riješiti problem i balastnih voda jer ćemo onda naftu prekrcat u manje brodove koji će plovit samo u Jadranu i bit će pod našom zastavom. U tom slučaju bi ih mogla graditi hrvatska brodogradilišta”, predlaže ovaj magistar brodogradnje.