Američki autori Floyd Salas i Peter Y. Sussman, ovog su tjedna u Zagrebu, Dubrovniku i Zadru predstavili svoje knjige "Tetoviraj opaki kriz" i "Pocinio sam novinarstvo". Knjige su izasle u izdanju zagrebacke izdavacke kuce Profil.
"Najbolje sto mogu uciniti je da pisem istinu," porucio je u Zagrebu Floyd Salas nagradjivani pisac sest knjiga. Hrvatski citatelji upoznat ce preko njegovog prvog romana, Tetoviraj opaki kriz iz 1967, kojeg je kritika proglasila debitantskim ostvarenjem desetljeca. Pricom o petnaestogodisnjaku AAronu D’Aragonu Salas prikazuje surovi svijet zatvorskih popravnih domova u kojem se pervetiti i sadisti izivljavaju na ostalim zatvorenicima. Jedan od znacajnijih pisaca americke zatvorske knjizevnosti nema zatvorskog iskustva, kao petnaestogodisnji djecak bio je u popravnom domu, a 63. na pocetku svoje spisateljske karijere, zbog pusenja trave nakratko je umjesto u zatvor strpan u ludnicu. "Tada sam pisao Tetoviraj opaki kriz, roman u kojem se radi o neuspjehu drustvenih institucija da zastite pojedinca sto je, rekao bih, tema mog opusa", kaze Salas.
"Ironicno je," dodaje, "sto je dok sam pisao o institucijama koje gaze pojedinca, to isto drustvo pokusalo zgaziti mene kao pisca, zgaziti moju poruku." Osnivac i bivsi predsjednik PEN-a, udruzenja pisaca u Oaklandu nije se predao. Odbio je na zahtjev izdavaca cenzuirati svoju knjigu zbog cega je dobio posebnu nagradu PEN-a. "Pisanje je najvrijedniji posao na kugli zemaljskoj," kazao je Salas danas jednako uspjesan i visestruko nagradjivan nastavnik kreativnog pisanja, holivudski scenarist i jedini sedamdesetdvogodisnjak ucitelj boksa na Kalifornijskom sveucilistu.
Knjiga "Pocinio sam novinarstvo" Petera Sussmana i Dannyja Martina sadrzi vise od pedeset eseja koje je u zatvoru napisao bivsi osudjenik Martin zvani Crveni prasac. Tesko optuzujuci zatvorsku upravu neuspjeli pljackas banke Martin pisao je o rasizmu, nedovoljnoj zdravstvenoj zastiti, zlostavljanju i ostalim uvjetima zivota iza zatvorskih zidina. Izvjestaji koje je u San Francisco Cronicleu krajem osamdesetih objavio tadasnji urednik Peter Sussman od Martina su napravili zvijezdu koju je zatvorska uprava pokusala surovo usutkati.
U knjizi "Pocinio sam novinarstvo" s podnaslovom Ispovijesti Crvenog Prasca Sasmann je 1993. u jednu pricu koja svjedoci o suradnji i prijateljstvu uvezao izvjestaje neospornog zatvorskog svjedoka i zajednicku sudsku bitku sa zatvorskom upravom. Rezultat je, ocijenili su kriticari, knjiga koja americkoj zatvorskoj populaciji daje humano lice. "Ovo je knjiga o zatvorima, cenzuri i novinarstvu u SAD koje imaju najveci postotakzatvorenika na svijetu, i gdje se iza resetaka nalazi vise od dva milijuna ljudi," kazao je Sussman cije je objavljivanje Martinovih zatvorskih eseja izazvalo veliku paznju citatelja i brojne prosvjede protiv kaznenog sustava u Americi.
"Kada vlada ogranici broj ljudi koji moze sudjelovati u javnom razgovoru automatski se smanjuje vrijednost samog razgovora," kazao je Sussman koji je s Martinom dobio brojne nagrade za knjigu kojom su obranili pravo zagarantirano Prvim amandmanom americkog Ustava, pravo na slobodu govora i izrazavanja.
"Kada se prava u drustvu pocmu klimati prve zrtve nikad nece biti stupovi drustva vec uvijek neka manjina, ljudi koji su inace na udaru, individualci, oni koji se bune, ljudi izvan zakona. Oni ce vjerojatno prvi nastradati," porucio je zagrebackoj publici bivsi urednik San Francisco Cronicla.