Usporedo s povećanjem prosječne dobi ljudske populacije u svijetu, povećava se i stopa obolijevanja od degenerativnih bolesti mozga, poput demencija. Jedno novo istraživanje pokazuje da elementi načina života imaju veze s rizikom obolijevanja od demencije.
Organizacija Alzheimer Disease International kaže da trenutno u svijetu ima više od 18 milijuna ljudi koji pate od neke vrste demencije; dvije trećine ih živi u zemljama u razvoju. Farmaceutske kompanije vrše istraživanja za lijekovima koji bi pomogli dementnim osobama, no, neka druga istraživanja pokazuju da način život igra ulogu u kvaliteti života oboljelih osoba. Jedan od tih elemenata je prehrana.
Na nedavnom skupu Međunarodne udruge psihogerijatara, dr. Antonio Capurso, sa sveučilišta u Bariju, preporučio je takozvanu mediteransku dijetu, za koju se već pokazalo da pomaže u prevenciji srčanih bolesti: "Masti gotovo isključivo dolaze iz maslinovog ulja, posebice čistog djevičanskog ulja. U našoj prehrani, oko 30 posto dnevnog kalorijskog unosa dolazi od masti, od čega je više od dvije trećine maslinovo ulje."
Radi se o nezasićenim višim masnim kiselinama, kojima maslinovo ulje obiluje. U istraživanju dr. Capurse, 550 starijih osoba koje su konzumirale veće količine takvih masnoća, pokazivale su mnogo bolje rezultate na testovima moždanih funkcija od osoba koje su konzumirale malo zdravih masnoća.
Na istom skupu, govorilo se i o studiji američkih i švedskih znanstvenika koja je pokazala da je rizik od staračkih demencija veći u osoba koje su u ranom životu iskusile psihološke ili fizičke traume, poput, recimo, zlostavljanja u djetinjstvu ili rane smrti jednog od roditelja.
Od drugih faktora koji povećavaju rizik od demencije, neke druge studije spominju debljinu, srčane bolesti, dijabetes, razinu obrazovanja, te profesiju. U potonjim slučajevima, osobe boljeg obrazovanja i posla, koji se provodi u uredskoj okolini, imaju manji rizik od demencije.