Skupina američkih znanstvenika razotkrila je tajnu najproduktivnijih proizvođača vlakana u svijetu - pauka i dudovog svilca. Znanstvenici Sveučilišta Tufts, u Bostonu, u najnovijem broju časopisa "Nature", izvješćuju da su otkrili kako ta stvorenja kontroliraju strukturu proteina u svojim žlijezdama koje proizvode svilenu nit.
Tajna načina na koji prosječni pauk može napraviti u jedno jutro mrežu čije vlakno je duže od 30 metara, a da pritom jedinu energiju dobiva hraneći se mrtvim muhama, krije se u - vodi. Točnije, u tome što i pauk i dudov svilac uspijevaju kontrolirati količinu vode u proteinu svile, u svojim žlijezdama. U njihovim žlijezdama, svila je u tekućem stanju; tek kad od nje počnu stvarati vlakno, aktivira se proces kristalizacije, koji stvori najčvršće poznato prirodno vlakno.
Premda ljudski rod iskorištava svilu koju stvara dudov svilac već više od dvije tisuće godina, dosad se nije znalo kako svilena buba stvara svoju nit. Svilena nit koju stvara pauk bila je još veća zagonetka. Ona bi, pak, mogla biti osnova potpuno novog tretmana previjanja rana, stvaranja zamjenskog koštanog tkiva, kao i osnovna građevna jedinica laganog, ali vrlo učinkovitog oklopa za vojsku. Vlakno paukove mreže, gledano u istim težinskim omjerima, čvršće je od čelika i elastičnije od gume.
Otkrivanje načina stvaranja svilene niti, prema riječima Davida Kaplana, iz Centra za bioinžinjering Sveučilišta Tufts, moglo bi rezultirati razvojem metoda proizvodnje materijala, koji bi bili mnogo čvršći od onih koje trenutno koristimo, a odlikovali bi se i drugim, posve novim karakteristikama.