Jedna od najvidljivijih evolucijskih promjena koja se dogodila precima današnjeg ljudskog roda, kad su se odvojili od zajedničkog stabla s drugim čovjekolikim majmunima, jest gubitak dlake. Ali, odgovori na pitanja zašto i kada se to dogodilo, jednako kao i kada su ljudi počeli nositi odjeću, dugo su bili izvan dohvata i arheologije i paleontologije.
Sada se, međutim, nude vrlo maštoviti odgovori, od različitih skupina znanstvenika, koje odvojeno analiziraju promjene u DNK. Ukoliko su njihovi podaci točni - piše New York Times - odgovori impliciraju da su naši preci hodali goli više od milijun godina, prije nego što se počela nositi odjeća.
Alan R. Rogers, evolucijski genetičar sa Sveučilišta Utah, odredio je točno vrijeme gubitka ljudske dlake neizravno, promatrajući gen koji određuje boju kože. Smatra se, naime, da su ljudski preci, dok su imali dlaku, imali ispod nje svijetlu kožu, jednako kao što i danas imaju čimpanze. Pigment tamne kože, kao zaštita od sunčeve svjetlosti, posebice ultraljubičastog zračenja, pojavio se, prema toj teoriji, tek kada više nije bilo zaštitne dlake. Prema tom pokazatelju, ljudski su preci izgubili dlaku najkasnije prije otprilike milijun i dvjesto tisuća godina, kada se čitava njihova populacija svodila na 14 tisuća jedinki u plodnoj dobi, a možda i ranije.
Odgovor na pitanje odjeće možda se krije u radu Marka Stonekinga, evolucijskog genetičara s Instituta Max Planck, u Leipzigu. I njegovo datiranje je neizravno, a temelji se na ljudskoj uši, verziji obične uši koja se pojavila tek kad i odjeća. Evolucijska dob ljudske uši je između 42 i 72 tisuće godina. To znači da je najkasnije u to vrijeme već postojala odjeća. Ako je nije bilo ranije, rani ljudi su se prilično nasmrzavali, jer je posljednje ledeno doba trajalo do prije 10 tisuća godina. Doduše, starost uši otprilike pada u vrijeme kada je ljudski rod usvojio čitav niz sofisticiranih obrazaca ponašanja, - naprednije alatke, trgovinu, umjetnost -, prije oko 50 tisuća godina, kratko prije nego nego što su naši izravni preci napustili Afriku.
A, kad već govorimo o uši kao nametniku, tu je i krajnje neobična teorija koja nudi odgovor na pitanje zašto su ljudi izgubili dlaku. Prema britanskim znanstvenicima Marku Pagelu i Walteru Bodmelu, ljudi su izgubili dlaku kako bi se oslobodili parazita koji žive u krznu - običnih uši, buha, krpelja - kao i bolesti koje oni prenose. Po njihovoj teoriji, bezdlakost je prevladala u skladu s Darwinovom teorijom prirodne selekcije - pojedinci s manje dlaka bili su poželjniji partneri, jer su bili zdraviji. Bezdlakost je tako postala element seksualnog odabira, što, gledano iz današnje perspektive, daje evolucijski vrlo drevne razloge za postojanje sredstava za depiliranje.