Kako se predsjednički izbori sljedeće godine u Sjedinjenim Državama približavaju, očekuje se da će politika predsjednika Busha glede vanjskih poslova i nacionalne sigurnosti – posebice način na koji vodi rat protiv terorizma – igrati veliku ulogu u njegovim izgledima za reizbor.
Amerikanci visoko ocjenjuju način na koji se predsjednik nosi sa situacijom u Iraku, međutim, neki analitičari smatraju da bi niz neuspjeha na Srednjem istoku uskoro mogao opteretiti njegovo ponovno natjecanje za predsjednički položaj.
Početkom mjeseca, predsjednik Bush je objavio da slobodni Irak neće više služiti kao utočište za teroriste i da će pomoći stabilizaciji cijele regije. Samo nekoliko dana nakon toga snažna bomba terorista raznijela je sjedište Ujedinjenih naroda u Bagdadu, ukazujući da je možda još dug put prije negoli se ostvari ovaj cilj američkog predsjednika.
Nakon eksplozije, glavni američki zapovjednik u regiji, general John Abizaid, nazvao je terorizam glavnom sigurnosnom prijetnjom u Iraku: "Jasno je da napadaju Iračane koji s nama surađuju. Napadaju tzv. mekane mete međunarodne zajednice."
Optimizam glede mira na Srednjem istoku dodatno je nagrižen palestinskim samoubilačkim napadom u Jeruzalemu prošli tjedan. Taj je napad doveo tzv. okvirni plan za mir, koji podržavaju Sjedinjene Države, u ozbiljnu opasnost. Zadao je udarac nadama da se mirovni proces kreće u pravom smjeru, kako je to prošli mjesec izrazio predsjednik Bush.
"Vidjeli smo velike pomake prema miru u posljednjih trinaest mjeseci, vidimo još veće pomake danas ovdje u Washingtonu, kao i u regiji."
Međutim, nakon bombaškog napada u Jeruzalemu, Izrael je nastavio s ciljanim napadima na Palestince za koje se sumnja da su teroristi. Potom su palestinski ekstremisti proglasili sporazum o primirju nevažećim pozivajući na nove napade na Izraelce.
Janine Zacharia dopisnica je Jerusalem Posta i Washingtona i dugogodišnji promatrač američkog angažmana na Srednjem istoku. "Sa stvarima koje se u Iraku razvijaju na neželjen način, imali smo još i dvostruki udarac u utorak, odnosno bombaške napade u Jeruzalemu i Bagdadu. Izgledalo je da je srednjeistočni mirovni proces u ruševinama."
Ona smatra da bi se sad pred predsjednikom Bushom mogao nalaziti najveći vanjskopolitički izazov dosad: "Jedan on njegovih argumenata je bio i taj da bi promjena režima u Iraku mogla pomoći da se utre put lakšim pregovorima između Izraelaca i Palestinaca. Međutim, što se tiče sukoba na svakodnevnoj razini ne vidim kakvog bi to moglo imati utjecaja. Dakle, on će još morati dokazati tu tezu kako će to zapravo pomoći rješenju sukoba."
A to će morati učiniti u trenutku kad se niz demokratskih kandidata sprema dovesti u pitanje njegove rezultate na polju vanjske politike, smatra politički analitičar Stewart Rothenberg. "Očigledno predsjednik traži neki veći uspjeh na tom polju. Mislio je da će ga ostvariti u Afganistanu, potom u Iraku. Sad izgleda da cijela stvar blijedi. Ako postoji osjećaj da neće doći do gospodarskog oporavka za godinu dana, a predsjednik i dalje bude imao te probleme, nastavimo li i dalje svakodnevno imati ljudske gubitke u Iraku, tad će predsjednik izgubiti na izborima."
Zasad ispitivanja javnog mnijenja daju predsjedniku Bushu snažnu podršku za vanjsku politiku, unatoč ovih neuspjeha na Srednjem istoku. A analitičari smatraju da, ukoliko bivši irački diktator Saddam Hussein bude uhvaćen ili ubijen, mnoga od ovih tekućih pitanja i zabrinutosti glede američkog angažmana u Iraku će jednostavno izblijediti.