Korisna praksa gospodarskog pojasa proglašenog sa svrhom zaštite mora postala je, radi političara, još jednim razlogom za galamu na nekim hrvatskim i slovenskim adresama.
Gospodarski pojas nije ništa novo u europskoj praksi. Hrvatske namjere o proglašavanju gospodarskog pojasa stoga mogu predstavljati samo dio šire europske strategije zaštite Sredozemlja, jer Hrvatska - štiteći u dogovoru sa susjednim zemljama Jadran - ne čuva more i njegova bogatstva samo za sebe nego i za druge.
Jednog dana kada postane članicom Unije u veliku će obitelj unijeti i svoj dio zaštićenog mora.
Pitanje gospodarskog pojasa u praksi nije političko nego tehničko. Tehničke će i stručne naravi biti i rujanski skup o zaštiti Jadrana u Veneciji.
Nažalost, političke igre s obje strane hrvatsko – slovenske granice pretvorile su ovo pitanje u nešto posve suprotno.
Europska Unija naime nekoliko godina uporno pokušava reformirati ribarstvo, glavnina promjena provedena je u njoj ekonomski najinteresantnijem dijelu, na Atlantiku. Sredozemlje je radi svoje gospodarske neatraktivnosti i složene situacije ostavljeno za kasnije.
Praksa zaštite Sredozemlja proglašavanjem zaštitnig ribolovnog pojasa otpočeta je španjolskom odlukom 1997. godine. Prije nekolko mjeseci Francuska je svoj sredozemni prostor proglasila zaštišenom ekološkom zonom s ograničenim ribarenjem.
U osmišljavanju zajedničke sredozemne politike osnovno je dogovarati načine očuvanja ribljeg fonda i održivosti ribarenja u ovom prostoru. Jednim od načina zaštite drži se proširenje jurisdikcije država od teritorijalnih mora na šire prostore, bilo gospodarskim, zaštićenim ribarskim ili ekološkim pojasom.
Izbor zaštite interesa ovisi o državi. Europska Komisija u svome prijedlogu mjera za Sredozemlje sugerira, pozivajući se na pozitivno španjolsko iskustvo, uvođenje zaštićenih ribolovnih zona. Gospodarski je pojas korak dalje jer sadrži elemente zaštite mora, pogotovo ekološke. Sredozemlje je i onako isparcelirano – Tunis, Egipat, Alžir i Maroko imaju gospodarski pojas, Španjoslka i Francuska zaštitni ribolovni odnosno ekološki pojas, Malta isključivi ribolovni pojas a zemlje oko Crnog mora, također dijela Mediterana – Ukrajina, Turska, Rumunjska, Bugarska i Rusija - uzornom su surandjom brzo uvele gospodarske pojase.
Nakon što je europska Komisija primila pismo slovenskih ministara vanjskih poslova i poljoprivrede odaslano Komisiji na temu hrvatskih namjera i slovenaksog nezadovoljstva, Komisiji je pripremljena opširna, neformalna informacija Hrvatske o njezinim namjerama. U neslužbenoj informaciji ističe se usklađenost planova Zagreba s bitnim elementima sredozemne politike Europske Unije.